Halakan Nakukun : Manorin Nelson Eduka Labarik Sira Iha Area Rural
Dili- Manorin na’in ho naran kompletu Nelson da Piedade Pinto naran estimada Ameta . Husi Munisipiu Baucau Posto- Administrativo Baguia Suco Ossu-Huna, moris iha loron 28 fulan Novembru tinan 1997. Nelson oan husi aman António Pinto da Silva no Maria Imaculada da Piedade Nia nu’udar oan da-ualu husi maun-bin na’in sanulu. Joven mane ne’e mai husi familia ne’ebé simples aman servisu nu’udar vida agrikultór no inan nu’udar dona de casa.
Nelson hahu nia eskola Primaria iha tinan 2008 remata iha tinan 2013, kontinua Pre-Sekundária EBC Ossu-Huna iha tinan 2014 remata iha tinan 2016, nune’e kontinua fila fali nia estudu iha Sekundáriu Eskola Sekundária Geral Taur Matan Ruak (ESG TMR) iha tinan 2017 remata iha tinan 2019.
Mane orijen husi Baucau ne’e kontinua tan estudu iha banku universitáriu iha Instituto Superior Cristal (ISC) Dili, Timor-Leste hahu tinan 2020 remata iha tinan 2023, aliende hala’o nia estudu iha ensino superior Nelson mós hala’o servisu voluntáriu nudar lukotor iha Rádio Liberdade durante tinan haat (4) hahu tinan 2020 to’o 2024, maske iha prosesu aprendisajen Nelson hasoru dezafiu barak, maibé dezafiu hirak ne’e la sai bareira ba Nia prosesu nune’e kontinua luta hodi atinji nia mehi ne’ebé mak iha ninia fuan hakarak servi ba nasaun. Nune’e husi prosesu moruk ne’ebé mak Nelson ultrapasa iha nia viajen estudu no dadaun ne’e nia sai hanesan manorin-na’in iha eskola EBF 1 de Boboira ne’ebé lokaliza iha Aldeia Ouroma Suco Cotamutu, Posto-Administrativo Luro.
Mane ho naran estimadu Ameta esplika, prosesu sai hanesan manorin-na’in la’os fasil, tanba primeiru sei liuhusi teste ba vaga ne’ebé mak Ministério Educação loke vaga recrutamento dos professores ba público, mak nia submete nune’e liu iha selesaun dokumentus no kontinua kedan iha faze teste eletróniku.
“ Momentu ha’u liu iha selesaun dokumentus ba vaga ne’ebé mak Minsitério Educação fó sai iha público, ami ho kolega sira kontinua kedas iha faze teste eletróniku iha Comissão Função Pública, depois de teste eletrónico ha’u liu ho valór 79, nune’e liu semana rua ami entrega hikas dokumentus hodi prepara aan ba asina termo aceitação maibe antes ha’u ba asina kontratu, ha’u nia laran taridu tebes tamba ministeriu destaka ha’u iha area rural tebes iha Luru, Lopalos tamba ha’u laiha familia no laiha fatin atu hela hamutuk maibe ikus mai ha’u tenke deside ba ha’u rai doben”
Nune’e nia salienta, dadaun ne’e hanorin quarto ano iha eskola EBF 1 de Boboira, nune’e materia ne’ebé mak iha universidade la relevante ho labarik sira husi primeiru siklu no segundu siklu nian maibé ba liu treseiru siklu ho sekundária nian, entaun ne’e hanesan dezafiu boot mai ha’u.
“Ha’u hanorin estudante 4⁰ ano sira, entertantu materia ne’ebé ha’u lori hamutuk sia (9) mak hanesan, Literasia Tetun, Literasia Portugués, Matemática, Siénsia Naturais, Siénsia Sociais, Artes e Cultura, Saúde no Educação Fisika inklui Religião. Totál estudante hamutuk sanulu-resin-rua 12, no materia hirak ne’e la iha relevante ho buat ne’ebé mak durante ha’u hetan iha Universidade tamba ne’e, ha’u senti susar boot mai ha’u hodi hanorin estudante sira ne’e”.
Aliende ne’e, Nelson esklarese tan la’os de’it problema kona-ba materia ne’ebé mak nia hanorin iha eskola, maibé triste tebes tamba iha mós problema seluk mak hanesan la iha fatin ne’ebé seguru hodi manorin-na’in ne’e hela atu hala’o nia servisu nu’udar professor iha ne’eba.
“Ha’u atu dehan de’it dezafiu ne’ebé ha’u hasoru tanba ami professor sedauk iha formasaun intensivu bainhira hanorin estudante sira iha siklu primeiru no siklu segundu ne’e. Tanba ne’e triste tebes, sorin seluk mak uma mós klot no ladun di’ak”, Nia Haktuir.
Manorin-na’in ne’e hateten, uma ne’ebé mak komunidade servisu hamutuk ho mestri sira husi EBF 1 Boboira ne’e, tanba de’it bainhira ha’u husi Dili to’o iha fatin destakada buka komunidade balu nia uma hodi hela provizoriu. Nunee iha semana rua nia laran ha’u tenke hela hamutuk ho mestre Adelino da Conceição ho nia familia sira, esplika Nelson.
“Altura ne’eba ami ho kordenadór eskola hamutuk ho komunidade na’in lima servisu hamutuk hodi halo uma ne’ebé ho medida metru 3×3 no uma refere taka ho kalen no didin ho kalen, uma ne’e iha kuartu ida deit no la iha janela nune’e materiál ne’ebé uza hodi halo uma ne’e kordenadór eskola ho mestri Domingos Soares mak uza nia osan hodi sosa”
Entretantu Nelson haforsa tan, kontente tebes ho kordenadór eskola ho komunidade ne’ebé mak ho inisiativa di’ak hodi halo uma baraka ki’ik ho medida metru 3×3 fo ba nia hela ba nune’e bele halao prosesu aprendizajen.
Tuir komunidade Deolindo da Conceição reforsa tan, inisiativa ne’ebé mak iha hodi halo uma ba mestre ne’e tanba mestre ne’e mai fahe matenek ba sira nia oan iha area rurál, entaun halo uma ne’ebé mak ki’ik hodi oferese ba mestre, Hateten Komunidade.
“ Uma ne’ebé mak ami harii ba mestre ho medida metru 3×3 no baraka ki’ik ne’e iha kuartu ida deit no la iha janela, aliende ne’e ami mós prepara de’it hahan produtu lokál hodi kalsu netik kabun hodi halo uma ne’e” Deolindo Hateten.
Molok remata manorin na’in ne’e haktuir tan, maske hasoru dezefiu no problema barak iha baze maibé ne’e la hamate nia vontade hodi hanorin, tanba estudante sira ne’e mak sai hanesan futuru nasaun nian. Nune’e nia nafatin esforsu no iha espiritu ne’ebé badinas hodi kontinua oferese nia matenek ba estudante sira iha area rurál, tanba estudante hirak ne’e sai hanesan fini ba nasaun ne’e nian.
Husi dezafiu ka obstaklu ne’ebé mak nia hasoru iha terenu mestre nee rekomenda ba Ministério relevante antes atu koloka manorin-na’in sira iha baze atu hanorin, presiza kria uluk kondisaun inklui fasilidade no presiza mós iha formasaun intensivu ba manorin-na’in sira antes desloka sira hodi hanorin estudante sira.
Hakerek Nain : Maria de Rosa
Discussion about this post