Maunelson Amay
Artigu ida-ne’e aborda kona-ba Estigma no Diskrimiasaun ba Ezisténsia Ema Ho Defisiénsia iha Timor-Leste ?: Perspetiva Ideál. Propózitu artigu ne’e nian nu’udar meius advokasia ida ba sosiedade timorense hodi hatene uza ho loloos, terminolojia sira relasionadu ho ema ho Difisénsia. Dalabarak iha tendénsia komunikasaun bele halo ema ruma sai dilema. Preokupasaun ba ema sira ho Defisiénsia hasoru liu-liu iha terminolójia ne’ebé inapropriadu hodi limita sira nia atividade diária, la’os de’it ida ne’e, oinsá polítika nasionál ba hatur justisa sosiál hodi garante asisténsia no asesibilidade eh marka planu ba implementasaun dezenvolvimentu inkluziva. Halo observasaun naun partisipatóriu no asesu referénsia sekundária durante elaborasaun. No fim hetan katak, sosiedade nia atitude, bairreira sosiál no ambiente eh instituisionalidade sira bele sai hanesan barreira ba Ema ho nesesidade diferente, tan atendimentu dezigual, presaun no formas sira ne’e mai husi ema nia pensamentu ne’ebé la promove diversidade no garante umanidade ne’ebé pretense iha sosiedade Timor ne’e. Moris ho tipu sira la hanesan maibé ho karakteristiku, hanoin, dignidade, sentimentu, emosaun, valor sosiál no kulturál identiku nu’udar buat moris mundu nian ne’ebé sosiedade ne’e forma.
Liafuan Xave sira: Barreira EhD, Diversidade no Inkluzividade, Terminolójia ideál, Timor-Leste.
Introdusaun
Defisiénsia ne’e nu’udar termu ida, oinsá atu haree ka dedika ba ema ne’ebé ho kondisaun isin ka neon nia ne’ebé susar atu halo buat ruma. Ema ho kondisaun sira ne’ebé iha prátika ka halo aktividade balun maibé susar tan sira nia kondisaun sai difikulta ba sira-nia vontade (limitasaun atividade) no halo susar sira atu bele interaksaun livremente tuir kondisaun objetivamente. Iha Timor-leste ein jerál ita haree katak sosiedade sira utiliza termu la sufisiénte atu garante ka asegura ema nia personalidade liu-liu iha komunikasaun loron ba loron iha família, komunidade, sosiedade nia leet. Bainhira ita ko’alia kona-ba sosiedade signifika iha fenomenu lubuk ida pertense iha laran, maibé iha ne’e toka liu ba Ema ho Defisiénsia nia ezisténsia iha moris ne’ebé hetan sirkulasaun husi ramu oioin.
Ohin loron, ita uza modelu sosiál ka modelu direitus umanus ba assuntu Defisiénsia. Definisaun ba terminolojia difisiénsia ne’e hatuur iha Convention on the rights of persons with desabilities (CRPD) ka konvensaun kona-ba direitu Ema ho Defisiénsia, iha artigu 1 CRPD define katak; Ema ho Defisiénsia mak inklui ema ne’ebé iha imparidade fiziku, mentál (Psikososial), intelektuál ne’ebé iha interaksaun ho barreira oioin hapara sira-nia partisipasaun tomak iha sosiedade ne’ebé kualidade ho ema sira seluk.
Ema moris nu’udar kontrolu sosiál ida, ho elementu oioin essensiál liu moris ne’e sai hanesan ignoránsia ba transforma mundu tuir koñesimentu no komprensaun sira. Ema nia moris la do’ok husi interaksaun sosiál, tantu ema ho ema, ema ho natureza, ema ho animál kualker buat moris ida iha planeta rai nian ne’ebé hetan akumulasaun husi realidade. Biban ne’e loke dalan atu ita haree ba lalaok Ema ho Defisiénsia sira, iha esperénsia husi kualkér kondisaun ne’ebé ema hala’o difisil liu ba ema ida, atu halo atividade balun ka assesu ne’ebé justu iha sosiedade ida-ne’ebé fó nu’udar barreira tan de’it la sukat ho espetativa ne’ebé universál.
Umanu ida sai hanesan Defisiénsia iha sosiedade nia le’et, ema sei la konsidera maksimu nia pertense ne’e, la hetan satizfasaun útil iha família ho verdade sa tán sosiedade nia forma. Afinál iha moris loloos husi otonomikamente ema ne’e hetan liberdade ida ne’ebé sein limitasaun, tan fáktor koñesimentu parte balun nian sai sasukat bo’ot ida hodi hakesi ema nia relasaun ho kritéria ida ne’ebé halo ema aliñadu iha sosiedade, liu-liu Ema ho Defisiénsia ne’e ema konsidera nu’udar vulnerável ka marjinál liu. Normas sosiál ne’e ba eleborador konsidera hanesan aktus ida la sulin metin, entaun ita presiza muda tuir dinámika ontolójia, husi ne’e sira bele sai koñesivu, dezenvolvimentu, intelektuál, mentál no fiziku hodi akresenta moris ida sein diskriminativu.
Timor-Leste nasaun ida ne’ebé favorese ba lei, tan nasaun ne’e adopta lei sívil “Estadu direitu” ein prinsípiu ne’ebé garante direitu umanus, iha liberdade no tratamentu sira hotu bazeia ba saida mak eskrita ona iha lei fundamental sira, bele promove no garante ema nia liberdade, partisipasaun, responsabilidade, dever no morál. Sidadaun hotu-hotu ka ein jeralmente nasionalidade Timor iha obrigasaun hanesan, laiha diskriminasaun iha aspeitu Sosiál, Ekonómia, Polítika, Kulturál No Família.
Komunikasaun Verbal no Non-Verbal
Sentidu umanidade hanesan ema ne’ebé iha rasio, morál no étika ida ke universál, hodi halo interaksaun sosiál hanesan buat moris ida, ka bele hala’o komunikasaun iha sosiedade nia-laran hatene ona se mak atu komunika ba? No se mak sai ha’u-nia parseiru/a atu halo dialogu sobre assuntu ida ka konta istória ruma? konversasaun ida la’o la sees husi saida mak komunikador prepara atu hato’o ba komunikante, se nune’e komunikante ne’e nu’udar ema ho defisiénsia presiza hatene nia hanoin, sentimentu, valor, dignidade no satizfasaun atu ita konversa ho nia labele iha tendénsia ba personalidade hodi ofende.
Komunikasaun ne’ebé tuir situasionál Ema ho Defisiénsia, ita presiza utiliza liafuan ne’ebé dignu ka asseguradu ne’ebé iha sosiedade post-modernizasaun ema hanaran Ema ho Defisiénsia ka nesesidade espesiál. Ita mós bele uza lian lokál ne’ebé ita haktoman aan hodi indika ba iha pessoál Defisiénsia, ida ne’e mós la sala ida, ejemplu “Ain ho liman aat, kotuk tu’uk, matan aat, tilun di’uk, monok ka ko’alia la di’ak, bilan no mós bulak” iha indikador hirak ne’e sai hanesan estigmasaun sosiál ne’ebé forma husi sosiedade hodi limita Ema ho Defisiénsia nia mentalidade no valor nu’udar umanu, lakon dignidade, sai marjinalidade no vulnarável, aleinde ne’e mós hamate sira-nia movimentasaun no partisipasaun kualker atividade sira tan atitude mal-tratamentu.
Sosiedade nia komunikasaun sira nune’e la’os kauza prinsipál husi sira ka sai baze primária maibé iha kauza sira seluk ligadu ho funsionamentu estadu nian ba iha Edukasaun, formasaun profisionál, advokásia, sosializasaun husi promotor no defensor EhD nia ne’ebé hola papel interesadu sira atu muda sosiedade no família sira-nia mentalidade no komunikasaun sira. Se lae bele halo destroisaun ba ema nia sentimentu pessoál, hodi izola sira-nia aan iha uma, laiha konfiansa ba moris sa tán iha moris ne’ebé nakonu ho esperansa maibé iha tendénsia negativu hodi tama ba suisídiu.
Sosiedade nia definisaun hodi fó ka marka diferensiasaun ba valor umanidade la tuir kriasaun ne’ebé hetan husi kriador loloos, maske ema moris iha ran ne’ebé hanesan, iha hanoin, sentimentu, dignidade ho valor sira hotu maibé sei haburas eskluzasaun iha família no sosiedade. Ho ida ne’e orienta ita-nia konsiénsia ho profundu umanidade atu utiliza linguajen ne’ebé satizfasaun tuir nesesidade ne’ebé Ema ho Defisiénsia sente hanesan orgullu ka antusiazmu ba sira nia aan, nune’e kria amigável ho domin nu’udar umanu iha família no sosiedade nia laran, tan ambiente nia armónia depende ba relasaun ne’ebé ema kria ho seguru no obedese sein diskriminativu.
Terminolójia Apropriadu
Termu nu’udar sentidu relasaun ida iha sosiedade nia laran, atu bele lori ema ba komprende no koñese objetu ka sujeitu ida, husi parte interna ba externa. Se terminolójia ne’ebé ita koloka ba ema ruma ho seguru no apropriadu mak se hametin relasaun ida ho sentidu umanidade, tan satisfeitu husi ema ida ba ita-nia atitude eh karakter, nia elementu ida mós husi linguajen. Ho ida ne’e guia ita ba haree mahusuk ida nune’e; Tamba saida mak ita prefere uza termu Defisiénsia no Defisiénte? Antes ba komprende mahusuk ne’e ita hatene lai etimolójia ka definisaun husi termu rua refere: Defisiénsia katak lakon kuantidade eh kualidade, falla iha ema nia orgaun isin lolon nia ladun funsiona ho di’ak. Defisiénte ne’e refere ba ema ne’ebé defisiénsia (Disionáriu Portugés). Tuir sira OMS nia definisaun ba palavra ka termu Defisiénsia hanesan kondisaun isin ka neon nian ne’ebé susar liu ba ema ho kondisaun limitadu atu hala’o atividade balun no nia partisipasaun ka interaksaun sira.
Iha tipu ba defisiénsia ne’e barak ho afeitasaun ema nian ne’ebé diferente, ho problema sira ne’e akumula husi: Vizaun, movimentasaun, hanoin ne’ebé susar, aprende la akapta, ko’alia, rona, saúde mentál, no ema nia relasaun sosiál. Ho observasaun ka estudu Organizasaun Mundial Saúde nian hateten problema Defisiénsia iha dimensaun Tolu: Defisiénsia Sensoriál, limitaasaun atividade no Restrisaun Partisipasaun. Problema hirak ne’e eziste kada ema ida-idak maibé ema la konsege dezkobre hetan saida mak akontese iha nia aan bazeia ba esplikasaun ne’e.
Timor-Leste normalmente ema ka sosiedade no pessoa ne’ebé iha parte instituisaun estadu nian toman ona ho lian lokál sira, uza iha meius komunikasaun ba atividade ne’ebé loron-loron sira hala’o maske balun daudaun ne’e esforsu aan hodi utiliza lian ne’ebé ho einfeitadu atu halo konversa ka dialogu ida ho seguru. Buat hirak ne’e sai hanesan Étika komunikasaun ida, oinsá bele koloka ema atu utiliza termu sira ne’ebé iha Étika antes forma ema ba halo interaksaun ho ema seluk ho komunikasaun ida dignu. Iha kontesktu Timor ema maioria mak sei toman no konfortável liu utiliza lian materna eh lian nasionál sira ho termu ne’ebe la apropriadu. Dala barak lian hirak ne’e sai ofende ba ema ida ka rua nia personalidade (EhD). Ita presiza muda mentalidade ida ne’e, hodi bele kria sosiedade ida ho partisipasaun inkluziva.
Liafuan sira ne’ebé merese duni ita bele uza hodi bolu ba ema ida hetan problema iha nia isin lolon (limitasaun iha kondisaun ka orgaun isin nian), se iha Timor-leste organizasaun no parte advokásia sira hatete, bolu tuir tipu hirak ne’e:
- Defisiénsia Fíziku ( Problema Ain,liman no kotuk)
- Defisiénsia Matan ( Problema matan todan no kma’an)
- Defisiénsia Tilun ka komunikasaun ( Problema Tilun no ko’alia)
- Defisiénsia intelektuál ( Problema hanoin)
- Defisiénsia Psiko-sosiál ( Problema iha saúde mentál)
Bainhira pontus ne’ebé mensionadu susar atu kapta no atu utiliza, mak ita prefere atu bolu direitamente Ema ho Defisiénsia ne’e nia naran, atu labele prejudika ba ema nia mentalidade. Ejemplu ki’ik António hanesan ema ho defisiénsia ain se bainhira la konsege relembra termu sira atu indika ba António di’ak bolu de’it nia naran, atu labele ko’alia kona-ba nia prolema individuál ida ne’e. Ho termu ka palavra hirak ne’e bele kria moris ema hotu nian ho valor apresiasaun, justu, igual no fraternu, nune’e mós proteje integridade ema nian, garante no promove ema hotu-hotu nia direitu tuir prinsípiu legalidade sira ne’ebé eskrita ona.
Sosiolójikamente Ema ho Defisiénsia iha Timor-Leste
Normalmente ema moris sempre iha dinámika tuir kondisaun objektiva no subjektiva. Bainhira kondisaun moris ne’e ba oin mak ema sempre mudansa se nune’e mak ita haree ba EhD, nia situasaun moris husi inan nia knotak mai ho kondisaun defisiénsia kedas eh bele kauza husi asidénte/dezastre no moras ruma mak afeita sira to’o sai hanesan Defisiénsia. Iha parte ida ne’e ko’alia nu’udar problema sensoriál la inklui parte partisipasaun no aktividade diária.
Ema ho Defisiénsia ho nia kauza problematika ne’e oioin depende ba mudansa subjetiva no objektiva, ita haree moris ema ida nian bele akontese ba nia isin lolon husi ruin sira, hetan amputasaun, moras lepra, trauma ba passadu, mudansa psikolójia negativa, hanoin, vizaun, movimentasaun, rona, haree no seluk tan. Ida ne’e mak difikulta ema sai difisiénsia hirak ne’e hotu bazeia ba mudansa sosiál, iha modelu hirak ne’e dala-barak sai hanesan kestaun familia, sosiedade sivíl no parte estadu atu toma atensaun hodi asegura ho di’ak tan evolusaun ema nian ne’e hanesan parte transformasaun ida nune’e mós iha ema vulnerável sira.
Iha Timor-leste Ema ho Defisiénsia ho kuantidade ne’ebé boot mós, pertense ba iha populasaun Timor ninian ho totál populasaun 1.341 millioens. Kada periode iha sensus ka survei husi komunidade internasionál sira no OGN nasionál sira persentajen ema ho defisiénsia iha mudansa, talvez ke tun ka bele mós aumenta. Tanba sa mak kuantidade ema ho defisiénsia nian kuantidade sempre mundansa? Ho persepsaun ida katak bazeia ba explikasaun anterior, tan EhD nia kauza problematika ne’e husi aspeitu oioin, ho ida ne’e iha mundansa ba númeru bainhira ema afeita ba moris hanesan ema ho defisiénsia iha Timor, aleinde ida ne’e mós ema ne’ebé hetan ona Defisiénsia lakon vida (Mate) entaun iha influénsia ba kuantidade ema ho defisiénsia. Iha ne’e ita haree de’it parte sensus ka reporter tinan 2022 nian hatudu katak ema ho Defisiénsia moris iha sosiedade nia leet iha 17,061 ne’ebé okupa ho nia persetajen 16. Iha dadus ne’e toka ba ema ho defisiénsia tinan 2022 de’it la kompara ho periode sira liu kotuk maibé ita bele dehan iha mudansa signifikativu.
Entaun ema nia moris ne’e hakmatek ka permanente la’os ida ne’e maibé evolui, iha Timor-Leste ita hatene ema moris ho multi-kulturál iha meius sosiál ne’ebé diferénsia étnika, komunikasaun no valor sosiál ida-idak maibé hamahan aan iha parte ida mak nasionalidade Timor-leste. Tanba ne’e iha prinsipiu jurídiku sira akrezenta detallu kona-ba diferénsia rejionál maske nune’e la fó fatin atu hamosu konflitu eh diskriminasaun ba se de’it hanesan sidadaun ida pertense ba nasaun ida ne’e. Iha Timor-leste ema haree katak Ema ho Defisiénsia nia mudansa moris sai marjinál eh frazil liu iha sosiedade nia leet, ho hanoin ida nune’e presiza investe maka’as iha edukasaun atu eduka ema no hasa’e kreadibilidade ba ema nia mentalidade, tranparánsia ba aktus ne’ebé iha tendénsia ba konflitu eh violénsia kontra jéneru no kontra umanidade.
La’os de’it iha parte estadu ninian, iha mós kompeténsia atu ema hotu haksumik liu-husi parte autoriedade kustumáriu nian, lei morál sira iha sosiedade ne’e forma, atu servisu ho kolaborasaun iha prátika demokrátiku hodi halo mudansa ba mistiku sira nune’e, tau iha hanoin ida ne’e dezenvolvimentu eh involvementu hodi kria sosiedade ida sein klasse. Atu dehan katak ita forma sosiedade ida iha normas ida ne’ebé valoriza ema hotu, laiha prejudikasaun ba ema seluk nia personalidade.
Formas sosiál ne’ebé moris husi sosiedade ida ne’e sai hanesan konstrusaun tradisionál ida, maibé la universalmente no mudansa ho ida ne’e nia prátika nu’udar kostume permanente, bazeia ba ontoloójia ho perspetiva ba iha mudansa sosiedade to’o ba forma família, grupu, komunidade no sosiedade to’o ema hanoin atu buka lia-loos mak orienta ema ba forma estatutu (Statute), ida hodi forma nasaun ida atu ema bele moris iha paz no estabilidade sein diskriminativa, tan sosiedade ne’e fiar só úniku moris ida ne’ebé atu hetan satizfasaun mak ema presiza moris hamutuk, forma normas legál sira atu garante direitu moris ema hotu nian liu-husi konstituisaun estadu nian (Lex superiori).
Ita hare’e Ema Timor uluk moris la hela iha fatin permanente, sempre muda ba mai (Nomaden), ema menus edukasaun, saúde no sistema administrativa laiha hodi kontrola ema nia moris. Bainhira ema nia presiza ne’e komesa hakarak halo akumulasaun ba nesesidade primária, sekundária no terseáriu ida ne’e sai hanesan kestaun ida atu ema bele moris hamutuk, hodi forma organizasaun ka assosiasaun ida-idak iha rejionál, ida ne’e koñesidu iha sosiedade feudalizmu ( Estadu Monarkia). Ho nune’e moris ne’e kontinua la’o ba oin, kolonializta no invazor husi Europa no Asia ninian mós, mai okupa no invade nasaun ne’e ba sira nia interese, ho razaun lubuk ida ke sira husik hela, atu dehan sira hanorin sivilizadu, fé modernu, estadu modernu no erra ida ne’ebé tama ba globalizasaun maibé iha parte negativu barak mak sira halo ba ema Timor to’o agora seidauk hetan justisa loloos husi mundu internasionál.
Momentu ne’eba ema nia modelu hospitalidade bazeia ba de’it ba experénsia moris, hanesan ema moras, aprende, movimentasaun no atendimentu sosiál sira, bainhira iha Trazisaun sosiedade ka ema nia vida moris iha erra lubuk ida to’o mai ohin loron, ema komesa define buat ha’at ne’ebé sai hanesan modelu tratamentu/atendimentu ba Ema ho defisiénsia:
- Kariedade
- Saúde
- Sosiál no
- Direitus Umanus
Ida ne’e modelu tratamentu ne’ebé halo ba ema ho defisiénsia tuir etapa ba etapa, ohin loron iha ona faze ida tratamentu Direitu Umanus hodi dignifika no valoriza ema hotu hanesan, la’os iha de’it igualidade maibé iha esforsu lubuk para to’o iha Ekuidade. Iha valor prinsipál ne’ebé mak diferente entre igualidade no ekuidade? Iha igualidade fó biban ba ema hotu la haree ba nia nesesidade ne’ebé presiza duni importante nia iha kapasidade hakarak esplora no akumula, iha prinsipiu ekuidade nian oinsá atu garante ema hotu tuir nia nesesidade ida ne’ebé iha, fó oportunidade ka biban tuir nia kbi’it ne’ebé la husik le’et de’it parte ida atu exploita.
Perspektiva sosiedade Timor-leste ein jerák iha mundu evolusaun, ema iha hanoin oinsá moris iha sosiedade ida ne’ebé funsionalidade, halo ema moris hamutuk iha koridor ida nune’e servisu iha organizasaun ida nia laran to’o orienta ema nia profisionalidade ba kria regulamentu, valor, obrigasaun, sansaun no normas sira ne’ebé nu’udar toman ida ona iha sira-nia moris. Iha transformasaun hirak ne’e mak lori todan bo’ot ida ba ema ne’ebé orientasaun seksuál diferente, violasaun kontra jéneru no violénsia doméstika liu-liu hamosu barreira sira ba ema ho defisiénsia.
Barreira sira ne’e sai hanesan imperidade ka impedimentu ne’e hanesan tuir mai:
- Barreira individuál
- Barreira Atitudionál
- Barreira Sosiál
- Barreira instituisionál
Prioriedade ba assuntu ha’at ne’e tenke esforsu hodi halakon, nune’e bele suporta ka empodera EhD iha mentalidade ne’ebé di’ak, no sente katak nia aan ne’e pertense ba sosiedade Timor-leste, atu halakon ka dezemina ida ne’e presiza parte hotu nia servisu hamutuk, dala-barak iha polítika nasionál no ONG sira ko’alia eh esforsu atu kria inkluzibilidade tuir dinámika sosiál, paradigma hirak ne’e furak de’it iha diskursu públiku, observasaun jerál ida iha area sira ne’e susar tebes. Laiha buat ida mak atu suporta ema nia mentalidade non-fizika ka fizika, edukasaun, saúde, justisa sosiál, valor apresiasaun, partisipasaun iha liberdade no seluk tan la garante kondisaun objetiva sa tán kondisaun subjetiva mais pior liu tan, ida ne’e mak moris hanesan sidadaun ida ba nasaun RDTL.!
Funsionamentu Estadu nu’udar Papel Absoluta
Ema hotu hakarak moris ne’ebé iha paz, armónia no justisa ida ho loloos, ligadu ba sistema administrativa estadu ohin loron adopta, iha Timor-leste ko’alia ba ema nia moris di’ak atu hetan justisa sosiál ida ho dignu ema halo ida ne’e sai hanesan instrumentu ba sistema partidarizmu nian, fenomena umanidade iha ukun la klaru, iha ukun ne’ebé tuir sistema demokrásia liberal, iha kompeténsia ba polítika, lejislativu no juridikativu, buat hotu la’o livre maibé iha restritivu sira bainhira lei la fó dalan atu hala’o. Iha Podér tan iha relasaun sosiál husi individu ida ba individu seluk hodi forma estatutu vertikal no horizontal atu estabelese dimensaun podér nian, ikus mai forma estadu soberanu ida atu bele eduka no garante bein komun.
Fortalesimentu estadu iha Timor-leste sai hanesan alvu kulminante ida ho nia papel absoluta, hodi hala’o nia funsionamentu tuir saida mak estadu ne’e adopta, liu-liu prinsipiu fundamentu sira ne’ebé sai hanesan ekonómia alargadu hodi fó biban ba ema hotu bele moris ho seguransa no dignu tuir esperansa ema hotu nian, iha faze ba forma estadu ida ho signifikativu. Ein jerál ita foku ba lei sira ne’ebé eskrita ona iha konstituisaun, tan konstituisaun sai hanesan podér supremu ida hodi orienta sistema governasaun iha nasaun RDTL ida ne’e, ho ida ne’e mak mosu lei espesífika sira ne’ebé la kontraditóriu ho saida mak lei superior iha, hodi bele implementa programa dezenvolvimentu eh justisa ida ho loloos.
Timor-leste iha nia direitu fundamental sira garante no promove lo’os ema hotu nia direitu ida ne’ebé inerrente, liga ba obrigasaun estadu ninian iha Konstituisaun RDTL artigu 6 ( Objetivu estadu nian) husi aliña A to’o J, esplika klaru no progresivu lo’os, atu funsionamentu estadu ne’e bele banati tuir saida mak iha lei ne’e akrezenta. Oinsá liga ba kontektualizasaun prátika estadu ninian? Buat lubut ne’ebé tuir loloos liña ministérial sira bele hala’o iha implementasaun maibé realidade minimu liu, orsamentu jerál estadu ne’e aloka kada tinan ho montante bo’ot hanesan iha 2024 nian 1,95 billiaun, hafoin ida ne’e iha 2025 aprova tan 2,18 billaun nune’e mós sura ho osan sira aprova iha anterior.
Alokasaun OGE kada tinan sempre fahe ba parte lima: 1. Saláriu i vensimentu, 2. Bens i servisu, 3. Transferénsia públika, 4. Kapitál menor no 5. Kapitál dezenvolvimentu, iha orsamentu sira ne’e atu formula no dezenvolve i hala’o asegurasaun ba iha implementasaun ida ne’ebé sériu iha ezekusaun maibé ita haree no análiza osan ne’e nia montante bo’ot liu iha saláriu i vensimentu no bens i servisu nian iha parte seluk ne’e ki’ik liu kompara ho parte rua ne’e, ida ne’e akontese ba liña ministerál sira tamba sa nune’e, ida ne’e sai kestaun bo’ot atu ita deskonfia didi’ak!
Planu asaun polítika nasionál ba ema ho defisiénsia mós eziste ona, oinsá nia progresu ba hasa’e kualidade asesmentu, asesibilidade, atendimentu ne’ebé dignu no seguradu! Ita hanoin presiza halo interligadu ida entre tradu internasionál kabe ba iha nasionál atu polítiku sira sériu iha implementasaun, tamba ne’e mak aprova rezolusaun númeru 16/V(4a) ratifika adezaun konvensaun ba ema ho defisiénsia nia direitu, la’os de’it ida ne’e iha mós aprovasaun proposta rezolusaun No 17/V(4a) kona-ba protókulu operasionál ba Ema ho defisiénsia, involve liña ministeriál 12 ka daudaun ne’ebé bele liu, tan informasaun ne’e asesu iha aprovasaun 04 Jullu 2022 nian.
Análiza krítiku ida hasoru ratifikasaun ida ne’ebé la nesesáriu, talvez ke iha intensaun seluk uza ratifikasaun ida ne’e sai hanesan instrumentu legál ida hodi fó atensaun ba saida mak polítiku sira prefere, iha planu iha 2021 até 2030 maibé tinan 2 ona laiha mudansa ida ke bele lori sai ema ho defisiénsia husi termu marjinál no vulnerabilidade nia laran liu-liu iha area remota sira. Ita hatene iha prinsipiu fundamental sira hakerek iha artigu 21 ( Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia), artigu 23 (Interpretasaun kona-ba direitu fundamentál sira) no seluk tan ne’ebé la konsege mensiona husi parte ida ne’e oinsá atu orienta ho paradigma ida ke klaru hodi buka hatene difikuldade no mal prátika ne’ebé instituisaun sira halo, laiha tendénsia polítika ba bein komun ema ho defisiénsia nian maibé atu dehan la sériu iha planu eh implementasaun.
Nasaun ida nia avansadu liu-liu iha erra post-modernizasaun ida ne’e atu kria dezenvolvimentu ho sufisiénte ba ema hotu, liu-liu ba parte ema ho defisiénsia nian, iha Konvensaun kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia hahú husi nia Preâmbulu to’o ba iha nia artigu 1 até 50 ne’e ko’alia de’it kona-ba importánsia no nia prinsipiu orientasaun polítika iha programa asaun universál, hodi bele fó rekoñesimentu ida ba promosaun, formulasaun, avaliasaun polítika, planu no realizasaun programa iha nasionál to’o iha anivél rejionál hodi garante oportunidade ba ema hotu hanesan, liu-liu valoriza ema ho defisiénsia nia direitu loloos iha sosiedade nia le’et no iha oportunidade ba partisipasaun inkluziva.
Iha konvensaun ne’e rasik mós atu halakon no hapara diskriminasaun, estigmasaun no mal tratamentu sira, hodi garante no fó komprimisiu atu fó justisa loloos ba ema ho defisiénsia, goja nia lierdade no direitu hanesan ho ema seluk. Iha parte hotu ema defisiénsia bele esplora nia ideas, assesu ba edukasaun no saúde, polítika, desportiva no arte sira, assesu ba justisa formál no seluk tan tuir sira nia kbi’it ne’ebé iha, tan de’it sira nia kondisaun fiziku eh mentál.
Klaru katak iha lei sira, rezolusaun até ke iha direitu fundamental sira mós garantia ba ema ho defisiénsia atu goja nia direitu, iha realidade buat sira ne’e la konsege implementa no sai pioneiru ba sosiedade atu bele promove no proteje didi’ak atu labele uza sala terminolójia, atendimentu ho justu no adekuadu, fó protesaun no asegurasaun, kuidadu no halo hospitalidade ida ne’ebé garantidu hanesan ema lolo’os. Estadu ho parte organizasaun ba ema ho defisiénsia sira tenke partilla no sai defesor ba ema ne’ebé laiha lian hodi halian sira nia lian, sériu atu garante justisa sosiál ka valor direitu umanus, no la uza ida ne’e sai hanesan projetu para bele kria sosiedade ida inkluzibilidade iha Timor-leste.
Notas: Opiniaun, argumentu, observasaun, no non-partisipatóriu. Aksaun lo’os ho vizaun kle’an mak sei lori Timor ida ba moris rohan la’ek sein estigmasaun no eskluisaun ida ne’ebé justu no fraternu, laiha traisaun ba prinsipiu estadu direitu demokrátiku.
Discussion about this post