Maliana(06/10/23)-Antonio ho defisiénte ain ne’ebé Lidera Suku Holsa, Postu Administrativu Maliana, Munisipiu Bobonaro, ho kondisaun ne’ebé mak defisiénte la impede Antonio nia kna’ar nu’udar lideransa komunitáriu.
Antonio moris mai ho kondisaun ne’ebé mak la ho defisiénte, maibé defisiénte ne’ebé nia hetan wainhira nia foin idade ida mak hetan dezastre monu husi kama leten hodi halo nia difisiénte ain to’o ohin loron, maibé husi esforsu Antonio nia Inan-Aman nia hodi buka ema liman badae hodi kaer no bele halo nia lao maibé ajuda husi ai tonka. Ho kondisaun difisiénte ne’e la hamate nia vontade hodi remata nia estudu sekundariu no sai mos sefe suku.
Lideransa komunitariu ne’e mos iha familia ne’ebé sempre suporta husi domin no asaun ba nia iha nia moris tomak.
Jornalista Radio Liberdade Dadalia ho Sefe Suku Holsa
“Maske ha’u ho kondisaun defisiénte maibé ha’u hetan suporta bot husi ha’u nia fen kaben oan nain haat no familia sira hotu iha kualker atividades sira ne’ebé ha’u halo” haktuir Antonio ba jornalista Radio Liberdade iha nia kna’ar fatin sede Suku Holsa.
Antes Antonio seidauk sai sefe suku nia iha atividade seluk ne’ebé nia halo iha uma hodi apoiu familia nia nesesidade moris.
“Husi ha’u nia esperensia ne’ebé mak ha’u iha, antes seidauk sai sefe suku hau loke kampu de traballu ba ha’u nia an rasik hanesan trabalhador Grila no pilar de Botir, atividades hirak ne’e ha’u halo hetan suporta husi ha’u nia familia sira hotu no sustensta ba moris loro loron familia nian” lideransa lokal ne’e relembra.
Tama loron 22 fulan Dezembru tinan 2004, Antonio ho ain ne’ebé difisiente antes ne’e kandidatu no ikus mai eleitu nu’udar lideransa suku no hetan konfiansa tomak husi komunidade hodi sai autoridade lokál to’o ohin loron tinan 19 ba periode dala 3 iha Suku Holsa, ne’ebé kompustu husi aldeia 6 mak hanesan Bilicou, Lolooa, Oplegul, Secar, Solugolo no Tas ho populasaun hamutuk 500.025.
Kna’ar ne’ebé Antonio halo laos hanesan xefi suku de’it maibé iha mós servisu seluk neebé nia halo hanesan moris agrikultor no servisu iha jestaun dezastre suku hodi envolve mos komunidade ne’ebe vulneravel no ema ho difisiénsia sira.
Foto hamutuk sefi suku Holsa-Maliana Difisiénte Ain Antonio
“Servisu seluk ne’ebé ha’u halo mak servisu iha to’os hanesan agrikultor, maske ha’u ba to’os ka natar maibé oinsá atu orienta familia i apoiu liu husi orsamentu no hanoin, iha mos servisu seluk ne’ebé hau halo tanba sefe suku laos tur de’it iha sede maibé servisu mos iha jestaun dezastre suku hodi envolve komunidade ne’ebé difisiénsia no halo kna’ar voluntáriu iha rede ba apoiu vitima violénsia doméstika, maske oras ne’e tutela ona ba MSSI iha munisipiu” nia haktuir.
Nu’udar autoridade lokal ne’ebé ho defisiénte ain, dezafiu ne’ebé Antonio hasoru mak hanesan asesesibilidade no transporte la kondiz ho kondisaun ne’ebé nia iha, maibé uza meius seluk hodi fasilita nia movimentu.
“Dezafiu barak mak ha’u hasoru wainhira lidera komunidade Suku Holsa, hanesan asesibilidade rampa iha sede suku la iha no agora ba oin mak ami sei halo asesebilidade atu komunidade balun ne’ebé ho kondisaun difisiénsia bele asesu, no motorizada ne’ebé governu oferese laos la di’ak maibé la kondis ho ha’u nia kondisaun maibé dezafiu hirak ne’e ha’u hasoru hanesan estudu ida mai ha’u, hodi aprende oinsa mak ho kondisaun defisiénte bele lidera komunidade” Antonio haktuir.
Ho difisiénte ain no hasoru dazafius oioin ida ne’e la hamate nia vontade, tinan 2023 ne’e Antonio nafatin iha espiritu boot hodi kandidatu an iha Elisaun suku ne’ebé sei monu iha loron 28 fulan Outubru tinan ne’e, no sei luta mos ba sosiedade ida ne’ebé inkluzivu.
“Iha elisaun suku 2023 ha’u sei nafatin kandidatu an, buat hotu desizaun komunidade nian karik hau hetan tan konfiansa husi komunidade, ha’u sei nafatin lidera komunidade suku Holsa, hodi atende komunidade ninia preokupasaun no kontinua servi povu no servisu hamutuk ho ONG balun ne’ebe uluk mai parseria hodi ajuda komunidade” lider komunitariu ne’e informa.
Lideransa komunitáriu ne’e husu ba governu atu kondekora mós sefe suku sira ne’ebé ukun komunidade liu periode 2, tanba durante ukun la simu salariu so insentivu durante fulan 3 dala 1, entaun husi kondekorasaun ruma ka hanesan fundus agradesimentu ida atu lideransa sira bele halo baut ruma hafoin remata sira nia mandatu.
Discussion about this post