Dili(3/10/23)-Liu husi Programa Ho Musan Ida ne’ebé ita kuda no kuidadu aihoris sei halo rai matak no malirin fresku. Asaun ida ne’e mak Leopoldina ho komunidade sira iha Postu Baguia halo hodi ambiente sai sustentavel.
Ho nune’e mai ita koñese Leopoldina Joana Guterres mak feto forte ida ne’ebé ho ninia profisaun hanesan profesora lingua portuguesa iha EBC São José Baguia, Leopoldina hahu nia kna’ar nu’udar manorin husi tinan 1992 to’o ohin loron. Husi sorin ida nia nu’udar professora no husi sorin seluk nia hanesan Diretora ba eskola ne’ebé nia hanorin ba ho ninia eskola filial sira.
Husi ninia tempu extra hanorin iha eskola, hahu husi tinan 2010 manorin ne’e kaer mós kna’ar nu’udar Diretora ba Programa With One Seed (Ho Musan Ida) hodi proteze ambiente liu husi kuda ai. Haree ba aktividade ne’ebé Leopoldina kria halo nia sai profesora ne’ebé diferente ho profesor sira seluk.
Programa Ho Musan Ida ne’e programa ida halao kona ba Agroflorestal komunitaria ninian ne’ebé harii iha Baguia iha 2009, ninia konseitu no nia implementasaun iha 2010, no iha tempu ne’eba Leopodina hahu harii programa ne’e hamutuk ho ema to’os nain 12, maibé ohin loron iha progresu bo’ot tanba komunidade barak mak hakarak envolve iha programa ne’e hamutuk 1025 no uluk hahu iha suku 2 agora bele kobre ona iha suku 10 iha Baguia.
Programa ne’e hahu hari ho objectivu 4, primeiru mak reflorestasaun no afllorestasaun, segundu mak partisipasaun ekonomia, terseiru mak edukasaun universal, quartu mak kria relasaun amizade entre toos nain, lider lokal, nasional no internasional.
“Iha relasaun objetivu primeiru reflorestasaun; to’os nain ida-idak bele kuda ai-horis iha sira nia to’os rasik no sira bele tau matan ba ai-horis ne’e no wainhira aihoris ne’e moris ona tinan ida ih arai leten, toos nain sira bele hetan insentivu $0.50 kada aihun ida kada tinan” Leopoldina esplika ba ekipa Radio Liberdade.
Alem de kuda ai horis halo mós atividade edukasaun universal ka semana edukasaun nian ho atividade “espedisaun florestal” ne’ebé halibur estudantes, professores, inan aman, lider lokal sira ba ailaran tuan hodi fahe esperiénsia ba jerasaun foun sira hodi deskobre katak iha ailaran iha hahan neebé ita klasifika hanesan super merkadu natural no iha aimoruk ita klasifika hanesan farmacia natural.
Laos deit aktividade Agroflorestal iha programa ida ne’e maibé iha mós sub programa 7 seluk mak: Perservasaun Aihan lokal, Solar Light ba komunidade, Jardim komunidade, Fort Accommodation, Trekking, Rai Osan ba Mudansa (ROMANSA), no Koperativa.
Relasaun ho perservasaun aihan lokal “Ami hari’i hela ekipa foinsae feto ne’ebé bele organiza no preserva sai hanesan Pikel katak ai-nanas fresku ne’ebé ita preserva iha botir ne’ebé nia bele tahan to’o Fulan 6, bele mós propdus hanesan rebusadu, marmelada no Jus, iha mós prezervasaun ba temperus lokal mak hanesan ailia, kinur, ho aimanas aileten no produs mós mina nu’u virgin” Leopoldina hateten.
Iha atividade seluk hanesan trekking ne’ebé komunidade hetan benefisiu husi turista sira nia vizita no prezensa ba foho no fatin istóriku sira, no programa kooperativa hanaran ROMANSA (Rai Osan ba Mudansa), iha mós sub programa seluk mak hanesan Jardin Komunidade no Solar light ba iha komunidade sira ne’ebé iha foho leten hodi hetan naroman iha tempu kalan, no iha atividade seluk mak fó edukasaun civika ba komunidade sira kona ba saúde, kada família uza sintina ka haris fatin.
Husi Programa Ho Musan Ida hetan progresu lubuk ida, husi progresu sira ne’e ida mak Programa Rai Matak, Programa ne’e harii ho prinsipiu “Husi Timor Oan No Ba Timor Oan” ho objetivu hodi habelar modelu Programa Ho Musan Ida ba munisípiu sira iha ita nia rai Timor laran tomak.
Programa RAI MATAK ne’e hetan apoio fundus husi Uniaun Europea ne’ebé estabelese ona iha Liquica, Covalima, Lautem, Viqueque no Baucau. Programa ne’e hetan mós apoiu husi ita nia governu Timor Leste husi governú lokal to’o nasional.
Servisu sira ne’ebé feto potensial ne’e halo ho nia ekipa iha mós dezafius sira ne’ebé mak sira hasoru mak mudansa klimatika, sunu rai, komunidade balun la sulan animal, anin boot kada tinan iha Baguia, no bai loron naruk exemplu iha 2019.
Dezafius hirak ne’ebé Leopoldina no nia grupu hasoru la hamate sira nia espiritu, sira nafatin hamrik metin hodi eziste no dezenvolve to’o ohin loron.
Husi atividade ne’ebé Leopoldina halo iha komunidade nia let liuhusi Programa Ho Musan Ida no nu’udar manorin mak iha tinan 2017, Leopoldina hetan Apresiasaun husi Ministeriu Educação Timor Leste hanesan Melhor professora iha Timor-Leste ne’ebé premiada ba premio husi Pricesa Tailandia.
Inan ba oan nain 6 ho idade 55 ne’e hato’o mós mensajen ba Inan no joven feto sira katak feto mak sai hanesan save iha família no sai save iha fatin ne’ebé de’it mak ita iha ba. Halao hahalok ne’ebé simples iha família no iha komunidade maibé iha ninia impaktu pozetivu hodi envolve ema barak.
Reportagem: Luiza I. de Jesus
Editora: Eva Flor
Discussion about this post