Radio, online – Familia masakre Wedauberek, liu husi komemora loron masakre Wedauberek, Metioan, Maunfahi, husu ba Parlamentu Nasional (PN) atu halo lei espesifiku hahu halo lei kona ba istoria nasional no hari’i monumentu ba fatin masakre kiik no boot ho fatin ne’ebe povo sivil mate barak, tamba moras, hamlaha, lao labele nomos bombarias kona.
Masakre Wedauberek mosu iha tinan 1975, iha fulan Agustu loron 27, ne’ebe hamate ema barak.
Portavoz familia masakres Wedauberek Elidio Maria de Jesus iha edifisiu Asosiasaun HAK Kuarta, (22/8).
Portavoz ne’e hatutan, hahu iha invazaun 1975 – 1979, militar Indonesia halo violasaun ba povo sivil, intelektual no kombatenetes/FALINTIL sira barak mak mate, aleijadu no lakon iha kapital Dili. Kada kapital sub-distritu iha 12 distritu nudar fatin de konsentrasaun ba aktu violasoens direitus umanus tamba amibisaun invazor Soeharto.
“Ita moris iha klima ukun a’an foin tama ba tinan 12 nia laran. Kuaze ita-nian memoria sei namanas ho brutalidade militar ho milisia pro-Indonesia ne’ebe mak halo asasinasaun grave iha tinan 1999 hodi hamosu masakre Liquisa, Ainaro, Suai, Oecuse, Maliana, Lospalos, Dili no distritu seluk tan,”dehan Elidio.
Porta Voz familia masakre Wedauberek ne’e haktuir, sei lembra masakre Santa Cruz iha tinan 1991. Alende ne’e iha mos masakre boot ne’ebe akontese iha tinan 1980 (akontesemetu Marabia-Dili) no iha tinan 1983 mak hanesan Craras (Viquque), Ainaro no Lospalos. Maibe, iha mos masakre balu ne’ebe too ohin loron ita hotu la dun fo sintidu nune’e loron historiku hirak ne’e husik hela deit lakon iha istoria luta ba ukun rasik a’an.
“Ho ita-nian moris atual ohin loron nian, ne’ebe mak dala ruma la fo sintidu ba loron importanti hirak ne’e nudar “sinal” ne’ebe hatudu katak, ba oin jerasaun foun sei lahetene ita-nian istoria pasadu nian ne’ebe mak nokonu ho sakrafisiu boot tamba hodi liberta povo no rai doben husi kolonial. “Elidio Esplika
Elidio esplika liu tan katak Masakre ne’e nudar masakre ba dahuluk bainhira mosu kontra golpe entre Fretilin-UDT. Konsekuensia husi golpe ne’e mak hamosu masakre hodi rezulta ema nain 11 mak tenke lakon vida no husik sira nia familia. Intensaun husi komemorasaun ne’e “LAOS” atu hamosu odio vigansa maibe atu “HAMETIN” liutan ispiritu unidade nasional iha ukun rasik a’an nian laran. Ho ida ne’e familias husi masakre Metioan-Wedauberek husu ba ukun na’in sira atu;
1. Tau matan ba jardim dos herois iha Metioan hanesan tinan kotuk eis Prezidente da Republika Jose Ramos Horta hateten atu nune’e rekoilha restus mortais sira ne’ebe familias sira rekoilha ona bele tau hamutuk iha fatin ida
2. Husu ba Instituisaun Estadu tantu Nasional no distrital atu foti inisiativa hodi organiza ba komemora loron masakre ne’ebe akontese iha teritoria Timor laran tomak nune’e iha kada tinan ita komemora loron masakre ho sintidu nasional no laos sintidu familiarismu ka grupuismu
3. Husu ba Parlementu Nasioanal atu hahu tau agenda projeitu Lei Reparasaun no Institutu da Memoria nudar asaun konkretu atu dignifika vitima ba violasaun direitu umanus ne’ebe mosu duranti tempu okupasaun militar Indonesia.
4. Husu ba Parlamentu Nasional hahu halo lei kona ba istoria nasional no hari’i monumentu ba fatin masakre kiik no boot ho fatin ne’ebe povo sivil mate barak, tamba moras, hamlaha, lao labele nomos bombarias kona.
5. Apela ba otas foun ka foin sira bele badinas le’e no buka hatene fatin historiku hodi hakerek ba ajenda privadu ka livru nudar riku soin timor nian.
Discussion about this post