Radio,online – Organijasaun sosiedade sivil, Fundasun Mahein (FM) la konkorda governu sosa tan kilat ho marka SS 4 husi PT PINDAD, kompaina husi nasaun Indonezia.
Diretor FM Nelson Belo Liu husi Pres konferensia iha loron (13/8) hateten, kilat tuan sira ne’ebé agora daudauk iha instituisaun siguransa nian sei problematiku hela no públiku sei konfuzaun hela ho kilat sira ne’ebé lakon iha krize 2006 nia paradeiru maibé govenu kontinua sosa kilat.
Iha fulan Marsu 2011, Media Indonezia fo sai katak TL sei hetan kreditu ekspo ka deve osan husi Indonezia atu sosa kilat husi PT PINDAD. Iha loron 23 Marsu 2011 Ministru interna Repúblika Indonezia nian afirma katak iha ona konkordansia ho TL atu fo exporta kilat ba TL.
“Prokuramentu ba kilat buat ida ne’ebé sensitivu. Durante UNTAET pistola Glock 9 mm barak los ita sosa ba PNTL no prokuramentu kilat M16 ba F-FDTL. Depois ita restaura tiha independensia TL dahuluk liu sosa kilat rasik iha tinan 2004 iha momentu eis Ministru Interior Rogeiro Lobato iha governu FRETILIN nia ukun importa kilat HK33, Steyr ho F2000 ba PNTL Unidade Espesial,”komenta Nelson.
Nelson hatutan istoria kona-bá kilat importa iha momentu ne’e iha debate públiku oituan, maske públiku tauk los no iha deskomfiansa ba pontensia uza ho ho maneja sala kilat sira ne’e. Tinan rua liu deit, iha tinan 2006, barak los kilat husi polisia nia kilat monu iha ema sivil nia liman no halo sofre ema inosente barak mate no terus.
Diretor FM hateten, PNTL sosa kilat lima PM2 husi PT PINDAD. Nia ultra-forsa nian hosi kilat ne’e la funsiona durante uza halo treinamentu iha loron 4 Agustu 2012. Hanesan mos kilat importa seluk tama iha TL, total kilat seluk husi kilat lima ne’ebé tama mai Timor-Leste kontinua sai misteriu.
Hetok aat liu maka kilat ne’e tama mai iha aeru portu autoridade sira iha aeru portu labele halo revista ba konteiner sira ne’e no Komandante Jeral PNTL, Longuinhos Monteiro protestu atu konteiner kilat sira ne’e ba lalais PNTL nia liman.
Iha biban ida ne’e Sekretariu Estadu ba Siguransa Francisco Guterres deklara katak la’os nia responsabilidade maibé ne’e submete Komandante Jeral Monteiro nia responsabilidade.
FM kestiona tanba sa maka responsabilidade ne’e dun ba mai no SES lolos asumi nia responsabilidade ho diak maibé fase liman ba prokuramentu kilat ne’e? FM lamenta ho SES hodi uza polítika fase liman kona-bá kilat ne’e no halo públiku deskomfia.
FM fiar katak kona-bá prokuramentu kilat nia tenke involve aspetu barak husi estadu nian atu sosa kilat ba instituisaun siguransa sira. La’os prokuramentu kilat fo fali ba institusaun PNTL rasik maka kaer. FM komprende katak lolos prokuramentu ba kilat ne’e responsabilidade Ministru Defeza ho Siguransa ne’ebé bazeia ba planu no estudu la’os fo ba instituisaun sosa tuir gostu deit.
Fundasaun Mahein lamenta ho SES tanba responsabilidade dudu ba mai kona-bá sosa kilat ne’e. Ho prosesu ne’ebé klaru, transparante ba ema sivil sira, maka sei iha indikasaun ida ne’ebé klaru kona-bá monitorizasaun husi ema sivil sira. Ho ida ne’e maka sei haforsa akontibilidade husi nasaun ba nia sidadaun sira.
Maibé, prokuramentu ba kilat nian iha Timor-Leste públiku ladun debate tanba lahatene, no ida ne’e sei hamosu risku kona-bá fiar nian ba responsabilidade ba sira ne’ebé involve sosa kilat mai Timor-Leste. Los duni, haforsa nasaun presiza duni kilat, maibé tenke hatene nia total hira no nia tipu oinsa no seluk-seluk tan. Hirak ne’e hotu tenke sai hotu públiku nia interese no públiku tenke involve iha diskusaun kona-bá sosa kilat nian.
FM rekomenda katak: Kilat tuan sira ne’ebé agora daudauk iha instituisaun siguransa nian sei problematiku hela maibé governu kontinua sosa kilat. FM rekomenda katak governu tenke harii kompañia estatal ka empreza públiku (EP) ida ne’ebé halo importasaun rasik ba kilat, no harii armajem propria ida ba kilat sira ne’ebé hola no bele garante manejementu kilat ida ne’ebé hatur iha lei no kontrolu ne’ebé diak no involve direitamente husi Ministériu Defeza no Siguransa inklui Parlamentu Nasional Komisaun B ne’ebé nia papel fiskalizador.
Discussion about this post