Radio, online – Tuir Fundasaun Mahein nia lian No 37, ne’ebe halao ánaliza lisuk kona-bá oinsa prosesu polítika ne’ebé fo biban osan mos dolar tama hodi hadahur (dansa) iha prosesu festa demokrasia durante ne’e iha Timor-Leste.
Diretor Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo liu husi konferensia da empresan Segunda, (9/7) iha nia servisu fatin dehan katak, FM hato’o relatoriu ne’e sita katak hafoin eleisaun prezidensial foin lalais ne’e asuntu money politics sai debate públiku. Ida ne’e la’os buat seluk maibé erru ida ne’ebé iha ligasaun ho osan ilegal ba kampañia nian ne’ebé mos dansa (kizomba) iha festa demokrasia ida ne’e.
Problema polítika osan sei sai nudar variadade ida bá palku polítika Timor-Leste, espesialmente iha prosesu eleisaun parlamentar (lejizlativu) nian.
Iha relatoriu FM ne’e mos kestiona makáas kona-bá partidu polítiku sira ne’ebé organiza militantes no simpatizantes rihun ba rihun durante prosesu kampañia parlamentar ne’ebé mai husi suku sira ho transportasaun, spanduk didiak inklui fahe (Nasi Kotak) ne’e hamosu perguntas ida katak sulin husi ne’ebé osan hirak ne’e?.
Liu husi relatoriu FM ne’e deskobre katak iha meius rua ne’ebé sai nudar fontes sulin osamentu ba partidu polítiku mak: primeiru; fontes internal maka iha periodu 2007-2012 governu aloka osamentu bá programa dezenvolvimentu liu husi pakote ida maka hanaran pakote Referendum no pakote seluk ne’ebé ho montante dollar juta ba juta. No, ida ne’e sai kontraversial iha elite polítiku katak projetu ne’ebé refere la liu husi prosesu tenderizasaun no osamentu bá dezenvolvimentu ne’e sulin fali ba maluk no belun emprezariu ne’ebé iha ligasaun diak ho partidu sira ne’ebé governa.
Segundu; fontes esternal mak partidu polítiku halo relasaun serbisu ho partidu polítiku iha nasaun seluk, ho aviaun hodi bá halo diskusaun iha “Hotelaria Estrela” kona-bá relasaun serbisu hamutuk ne’e. Pratika ida ne’e, tuir FM katak iha ninia impaktu tanba partidu polítiku sei sai hanesan boneka iha estrajeirus, kada asaun no lala’ok inklui programa polítika partidu nia sei kontrola (kaer remot) husi jogador polítika jogadas nian.
Ho nune’e, tuir FM katak oinsa bele deskobre sai (rekere sai) kona-bá manipulasaun hirak ne’e? Tanba FM konsidera pratika money politics seidauk iha definisaun lolos iha sistema judisiariu Timor-Leste, pior liu tan seidauk iha lei ruma ne’ebé regula kona-bá pratika money politics.
Maibé, FM hakarak rekere katak instituisaun CNE iha forsa legal nu’udar instituisaun ne’ebé halo fiskalizasaun bá eleisaun nian. Ho ida ne’e, CNE tenki husu bá partidu polítiku sira no koligasaun atu halo deklarasaun kona-bá osamentu kampañia bá CNE bazeia lei númeru 03/STAE/X/2011 Kapitulu 32. Nune’e mos Instituisaun legal sira seluk hanesan CAC no PGR tenki kontinua halo investigasaun wainhira deskonfia iha indikasaun ruma kona-bá asuntu money politics ne’e.
Iha relatoriu ne’e mos FM halo observasaun katak money politics ne’e lori implikasaun ne’ebé perigoju tebes bá prosesu demokrasia no haforsa nasaun. Tanba, tuir FM katak liu husi money politics soberania la’os iha povu nia liman maibé soberania iha “osan” nia liman.
Ho ida ne’e, ema ne’ebé kaer soberania maka “osan na’in” ne’ebé bele husi internal no esternal no la’os husi maioria povu nian. Sikun seluk, money politics sei hafraku no hafoer prosesu demokrasia, no influensia pratika osan ne’ebé forte mo sei hakanek demokrasia ne’e rasik.
Ho ida ne’e, liu husi relatoriu ne’e FM halo rekomendasaun bá instituisaun kompetente maka hanesan tuir mai ne’e:
1. Rekomenda bá Parlamentu Nasional no governu persiza halo lei ida ne’ebé regula kona-bá pratika money politics.
2. FM mos rekomenda bá PGR no CAC tenki halo investigasaun hodi buka tuir fontes orsamentu bá partidu polítiku ruma.
3. Rekomenda bá CNE tenki husu bá partidu polítiku sira no koligasaun atu halo deklarasaun kona-bá orsamentu kampañia hahu husi loron 5 Juñu to’o loron 4 Jullu 2012 tuir tempu ne’ebé determina ona iha lei no públika iha Jornal da República.
4. FM nia rekomendasaun ikus mak Partidu polítku sira no koligasaun tenki kolabora ho instituisaun legal wainhira iha indikasaun ruma, iha intermus halo investigasaun kona-bá violasaun sira hasoru lei.
Discussion about this post