Radio, online – Sosiedade Sivil Nasional, Fundasaun Mahein (FM) liu husi nia lian agora dadaun deskuite kle’an konaba isu sira ne’ebé iha relasaun konaba politika lingua kontinua hanesan aitarak boot ida ba prosesu dezenvolvimentu tomak, iha area eduksaun lian ne’e sei sai difikuldade bo’ot ba apredizazen.
Tinan 10 liu tiha ona depois restorasaun ba ukun rasik an, maibé dalen Portugez sai lian ofisial ida ne’ebé hakerek iha konstitusaun no ema minoria liu ba bele hatene liu-liu ema elitu sira iha nasaun ne’e. maibe, RTTL ho Governu hili atu utiliza informasaun ka iklan sira iha dalen Portugez.
Informasaun ne’e radioliberdadedili.com simu husi FM liu husi via email Kinta, (21/6). Komunikadu ne’e hatutan, maske nune’e lingua Tetun ho Portugez hetan status ofisial iha Timor-Leste, governu failla halo tradusaun lei sira ba lingua Tetun iha tinan 10 ne’e nia laran nudar lian ne’ebé ema barak maka hatene koalia iha nasaun ne’e. draft barak liu mak hakerek iha dalen Portugez, ne’ebé konsekuensia tradusaun oituan liu ba iha envaironmentu Tetun ne’ebé hetan imput mos oituan liu husi Timor oan sira iha prosesu lejizlasaun. Ho ida ne’e implementasaun hetok aat liu no iha potensial impaktu boot ba povu nia moris iha Timor-Leste.
Relatoriu ida ne’e mos ke’e sai ema elitus sira ne’ebé iha Timor-Leste koalia dalen Portugez kontinua fo presaun ba impregadu governu nian uza dalen Portugez atu halo ba dokumentus governu nain iha Timor-Leste. Ida ne’e hatudu momos iha nivel sira balun hasoru difikuldades boot husi ema barak iha seitor publiku atu halo kna’ar diak ho efetivu. Uza lingua ida ne’ebé ita la hatene koalia diak hodi halo kna’ar atu halo dezenvolvementu ba nasaun ne’e la’os ideal. Empregadu governu nian barak liu gastu sira nia tempu atu estuda dalen Portugez liu-liu iha seitor justisa nian.
Ita moris iha nasaun ida ne’ebé bebeik, ema boot sira hasai informasaun governu nian ba publiku uza dalen Portugez no ladun hatene kle’an konaba saida maka sira le’e. Iha seluk ida mos, draft lei sira mos iha lian Portugez no halo debates iha lian Portugez husi membru Parlamentu Nasional ne’ebé la hatene lian ne’e. nune’e mos monitorizasaun mos limitadu ho kapasidade atu fo feedback, maske nune’e lian Portugez kontinua utiliza iha nasaun ne’e.
Nune’e mos, ejizensia husi elitus sira atu utiliza lingua Portugez hodi aplika iha vida politik ho sivil nian. Ba ema foin sa’e sira senti obstaklu boot atu kria opiniaun atu fo kontribusaun ne’ebé ikus mai hamosu frustrasi no deskontenti barak. Ho numeru dezempregu ne’ebé ass hetok aat liu tan ho sentementu frustrasaun boot husi foin sa’e sira ba tempu ne’ebé serbisu loke deit ba ema ne’ebé hatene Portugez.
Ida ne’e hanesan problema boot iha ita nia seitor siguransa nian. Membru PNTL ho F-FDTL ne’ebé la hatene lei organikus sira ho lei seluk-seluk tan wainhira lei ne’e iha implementasaun. Ida ne’e sei hamosu risku ne’ebé boot husi sira ne’ebé implementa ne’e ikus mai komete iha krime.
Iha sosiadade sivil komum nia laran, problema edisional hetok aumenta tan rezulta husi ejizensia lian Portugez. Hanesan lei konaba propriadades nian ne’ebé hakerek iha lian Portugez ne’ebé rezulta problema balun, tanba barak maka la asesu ba lei sira ne’e no barak laiha ideas. Issu lingua mos mosu tanba iha menus eskrutinasaun husi media no sosiadade sivil sira, uniaun estudante no organizasaun seluk.
Sorin ida, bele dehan katak minoria husi povu Lusophone iha Timor hakat liu konstitusaun RDTL ne’ebé dala barak koalia konaba Bahasa Indonezia (husi ida mos husi lian rua Inglez ne’ebé sai lian serbisu nian iha konstitusaun) bolu ho bahasa Melayu no laiha biban atu koko dezenvolve lian Tetun ba oin.
Iha elisaun ida ne’e mos , ema barak hatene problema ida ne’e, no Fundasaun Mahein (FM) fiar katak nia impaktu boot ba povu nia moris. FM rekomenda ba Governu atu halo tradusaun ba lei sira hotu ba lian Tetun, no aplika sistema governasaun ida ne’ebé lei hotu-hotu otomatikamente halo tradusaun ofisial.
FM mos halo rekomendasaun ba Governu atu dezemvolve lian Tetun no uza linguista Timor oan sira ne’e. No husu projeitu ida ne’e sei tau matan diak husi Parlamentu Nasional no fo relatoriu ba Presidenti Republika. Nune’e mos halo standarizasaun ba Tetun ne’e moderniza Tetun sai preoridade tebes no FM fo benvidu ba loke Departementu Tetun iha Universidades sira iha Timor-Leste. Nune’e mos Governu tenki kampania ba Tetunizasaun iha nasaun ne’e no hahu ho sinais sira ho lian Tetun hodi posting sai. Ikus liu, FM husu atu uza kriteria id aba ajensia internasional sira ne’ebé operasaun iha Timor-Leste atu halo tradusaun dokumentus sira ba lian Tetun ho obrigatoriu.
Rohan husi ne’e, FM la’os sai rival ba lian Portugez, maibe FM fo hanoin ba estadu ka governu Timor-Leste atu seriu halo promosaun ba dalen Portugez ba povu tomak no eskola sira iha tempu dadaun ne’e no mestre sira ne’ebé barak tebes no persiza livru barak atu uza hodi hanorin. FM husu, ita tenki tau hanesan Tetun ho lian Portugez, tanba konstituisaun fo lian ofisial rua no ita tenki respeitu ida ne’e. Ida ne’e barak liu ba ita nia governu atu implementa lian ne’ebe ema hotu hatene.
Discussion about this post