Radio, online – Opiniaun ne’e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain. Redasaun fo pasu menu ne’e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor Leste.
Seja o vosso ‘sim’, sim, e o vosso ‘nao’ nao’’ (Mt. 5.37)
Doben povo sarani no Timor-Leste oan sira,
Ita moris periodu eleitoral ida importante ba ita nian nasaun ida ne’e. Liu tiha tinan sanulu wainhira rai doben ida ne’e halo restaurasaun ba nia indenpendensia, povo Timor hetan tan oportunidade atu realiza eleisaun jeral ba President da Republika no reprezentante povu nian iha Uma Fukun – Parlamentu Nasional. Nudar povu, rai no nasaun independanti no soberano ida, ita simu oportunidade ida nee ho ksolok hodi hametin ita nian kompromisu atu hasoru ho hakmatek, halao ho reponsabilidade boot no hili ho konsiensia ema no forsa politika sira nebe bele hametin, haburas no haboot destino nasaun ida nee nian.
Igreja nia knar principal maka haklaken, haburas no habelar Lia Foun Di’ak ba kriatura tomak; (Mrk. 16.15) fo sasin kona ba domin no knar salvifico Maromak nian ba ema hotu; fo hanoin nafatin nian emar sira nebe la’o tuir Kristu nian ain fatin kona ba knar principal tolu Kristu nian: Na’ilulik, Profeta no Liurai. Igreja rekon~ese katak knar hirak nee nia hala’o iha mundu konkretu ida ne’e ho ninia problemas no angustias, ksolok no susar hodi fo nafatin roman esperanca nian (GS.1.) liu hosi nian membrus leigos sira nebe servisu aktivamente iha vida social, ekonomika no politika, Igreja fo nafatin korajem hodi tulun sira atu hala’o knar hirak iha ordem temporal nee ho diak (AA.7) promove nafatin valores fundamentais ba dignidade humana (GS.27), bem comum (GS.26) no justica social (GS.29).
Nudar nasaun foun ida, ita iha mehi boot atu, hamutuk kontinua kontribui ba progressu no diak povu hotu nian iha areas no sektores oi-oin; maibe ita mos hasoru hela difikuldades no dezafius oin oin. Rai doben no nasaun kiik nee, iha riku soyn cultural oin-oin, rekursus naturais barak ho tradisaun relijiosa forte ne’ebe, ciente ka lae, halo rai nee sai fatin ba intresess oin oin.
Mundu ohin loron ne’ebe ita moris ba mak mundu ida globalizado; relativismo mak dominan, katak ohin loron buat loos no diak la depende ba prinsipius, valores no konsiensia moral maibe buat diak no los mak buat nebe maioria hili no deside. Valores humanus prinsipais no valores evangelicos ema hare hanesan ameasa boot e inimigo ida.
Ema buka tane as liberdade maibe liberdade ne’ebe sira tane ne’e la’os liberdade humana e crista ne’ebe lori ema atu haburas nia moris tomak; maibe liberdade ne’ebe hamout ema iha interese individual no egoista no lori ba autodestruisaun.
Tan ne’e, formasaun ba valores ne’ebe bele sai rin ba ita nian sociadade mak buat ida importante tebes atu ema hotu kontribui hodi hari’i Timor foun.
Liu husi eleisaun jeral, ita hili na’iulun sira nebe hatene hala’o moris ho dignidade no justisa hodi promove valores morais fundamentais: defesa da familia, defesa da vida, hahu husi labarik iha inan nia knotak, halakon korupsaun, kompromete-an atu luta hodi hadi’a moris povu hotu nian no hatene serbi povu ho laran tomak.
Tan nee nudar bibi atan ne’ebe kaer knar apstoliku iha rai doben Timor ne’e, ami Bispo sira Timor Leste nian hato’o ba povu sarani tomak no ema hotu nebe laran diak apelos sira tuir mai nee:
Ba povu sarani tomak no ema hotu ne’be laran di’ak:
1. Kria situacao ne’be halo ema moris hakamtek, simu malu, dook husi konflitu, livre hosi tauk, atu ema hotu bele tuir prosesu tomak eleisaun nian ho diak.
2. Eduka no hatoman-an atu hatene respeita malu; fo valor ba haoin sira ne’ebe la hanesan; nakloke-an ba informasoens hosi lideres politikus partidarios sira hodia analiza no ta’is didiak informasoens hirak ne’e atu labele sai vitima husi promessas nebe labele kumpre no informasoens ne’ebe bosok.
3. Hili responsabilidade tuir idak idak nian konsiensia: labele hakruk ba intimidasaun no manipulasaun.
4. Simu ho laran kmaan rezultadu eleisaun nian.
Ba lideres politikus sira:
1. Kontribui ba formasaun politika ne’ebe iha etika hodi hatudu maturidade politika iha eventu tomak, liu liu iha kampa~na politika ba eleisaun jeral ne’e hodi respeita malu, la hatun no sadik malu ho lia fuan kro’at.
2. Tulun povu hotu atu hetan konsiensia politika ida ne’ebe mos no los atu sira bele hala’o sira nia direitu politiku ho responsabilidade, liberdade no justisa.
3. Promete deit buat ne’ebe bele halo durante tempu ukun no keta hata’uk povu.
4. Wainhira hetan konfiansa hosi povu atu ukun rai nee, ukun povu hotu no nasaun tomak ho neon no laran hodi tau rai ida ne’e no povu nia di’ak aas liu interesse particular, grupo, ka partidu nian. 5. Ukun povu hotu hodi promove dezenvolvimentu sustentavel iha areas no sektores oi-oin no tane aas soberania nasaun, rai no povu nee.
Iha orasaun ita husu Na’i Maromak nia tulun atu prossessu tomak eleisaun jeral ne’e la’o ho diak no sussessu. Ami, bibi atan ne’ebe kaer knar apostoliku iha rai doben Timor ne’e hato’o mos Na’i Nia bensaun ba povu hotu.
Dili, 27 de Fevereiro de 2012
Dom Alberto Ricardo da Silva.
Bispo da Diocese de Dili
Dom Basilio do Nascimento.
Bispo da Diocese de Baucau
Dom Norberto do Amaral
Bispo da Diocese de Maliana
Discussion about this post