Radio, online – Depois prezidi selebrasaun X Aniversariu restorasaun RDTL, Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak (TMR) halo inagurasaun arkivu no muzeum resistensia. Iha oportunidade ne’e TMR husu ba foin sae sira vizita ba fatin ne’ebe tau istoria TL nian iha pasadu hanesan meis hakat ba oin ho serteza.
Tuir mai diskursu kompletu Prezidenti TMR iha serimonia inagurasaun arkivu no muzeum resistensia Domingu, (20/5).
Exelénsia,
Bainaka no maluk sira hotu, Inaugurasaun ba Muzeu no Arkivu iha loron 20 Maiu iha simbolizmu no signifikadu boot tebetebes ba ita hotu‐hotu nu’udar timoroan.
Ita hein kleur ona hodi haree edifísiu ne’e kompletu, fatin ida‐ne’ebé sei rai parte importante tebes husi ita‐nia Istória no sei fó omenajen ba mane no feto sira ne’ebé sakrifika an hodi permite ita selebra Aniversáriu Restaurasaun Independénsia ba dala sanulu, maski sira la bele hamriik iha ne’e ho ita.
Instalasoins ne’e iha signifikadu boot liu duké fó de’it fatin ida ne’ebé seguru hodi rai no prezerva materiál ne’e, maibé fó biban ba ita atu halo buat ruma ne’ebé ha’u hanoin esensiál ba ita‐nia nasaun iha faze ida ne’e no ba futuru: prezerva memória no valór sira husi períodu ida ne’ebé estruturante ba ita‐nia nasaun!
Labarik no foin‐sa’e sira ne’ebé moris mai iha nasaun Timor‐Leste ida‐ne’ebé livre no soberanu ona, husi loron ne’e ba oin bele vizita fatin ida‐ne’e hodi aprende kona‐ba Istória resente Timor‐Leste nian.
Bainhira ita‐nia labarik sira vizita Arkivu no Muzeu ida‐ne’e, no partisipa iha inisiativa oioin ne’ebé tuir plan sei hala’o iha fatin multifunsionál ida‐ne’e, sira sei hetan oportunidade hodi aprende kona‐ba legadu boot liu hotu ne’ebé sira simu husi jerasaun sira uluk nian – valór sira husi ita‐nia bei’ala sira ne’ebé lidera no determina asaun rezisténsia Timor‐Leste nian:
‐ Dignidade;
‐ Serbisu maka’as;
‐ Haka’as an nafatin hodi alkansa objetivu;
‐ Solidariedade umana;
‐ Respeito ba vida;
‐ Patriotizmu no aten‐barani; no
‐ Sente orgullu nu’udar timoroan.
Hodi Estadu Timor‐Leste nia naran, ha’u kongratula no hato’o obrigadu ba ema hotu‐hotu ne’ebé dedika an, ne’ebé la hatene kole, hodi serbisu no kontribui atu nune’e Patrimóniu murak no obra kapás ida‐ne’e bele sai realidade:
‐ Ba Fundasaun Mário Soares, liuliu ba ninia mentór, Dr. Mário Soares, no sira hotu ne’ebé durante tinan barak nia laran tau hamutuk no prezerva dokumentasaun no sasán sira ne’ebé agora rai iha fatin ne’e, nomeadamente Dr. Alfredo Caldeira;
‐ Señór Diretór Hamar rasik, no membru Diresaun no funsionáriu sira husi instituisaun ne’e, ne’ebé nunka abandona esforsu hodi realiza mehi ida‐ne’e,
‐ Ba ita‐nia Maun Xanana Gusmão, ne’ebé simu kedas projetu ne’e ho liman nakloke bainhira ema hato’o ideia ba nia. Ohin ita bele haree katak edifísiu úniku ida‐ne’e halo ita‐nia kapitál kapás liu tan.
Tezouru ida‐ne’e, nu’udar legadu istóriku ida ne’ebé hariku ita‐nia povu, liuliu labarik sira. No ita tenke prezerva no hatutan tezouru ne’e ba jerasaun foun ho sentimentu orgullu patriótiku nu’udar sidadaun Timor‐Leste nian!
Obrigadu barak!
Discussion about this post