Radio, online – Depois Tomada de Posse, iha dia 20 de Maiu 2012 Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak ba dala V ne’e mos halao ninia diskursu iha Palacio Prezidensial Aiarak Laran, Dili. tuir mai diskursu kompletu.
Maluk timoroan sira, Povu tomak Timor‐Leste nian,
Exelénsia,
Iha 20 Maiu 2002 ita hahú prosesu kompleksu hodi harii Estadu, harii instituisaun sira no responsabiliza timoroan sira hodi kaer rasik sira‐nia Estadu. Iha data ida‐ne’e, tinan sanulu liubá, ita simu ita‐nia nasaun nia destinu husi ONU nia liman, liutiha tinan rua ho balun ho administrasaun internasionál.
Ha’u hakarak aproveita oportunidade ida‐ne’e atu hato’o OBRIGADU barak ho ami‐nia laran tomak ba Organizasaun Nasoins Unidas, ba feto no mane sira ne’ebé hola parte iha misaun sira ida‐idak, ba nasaun sira ne’ebé halo posivel atu konstitui misaun sira‐ne’e, ne’ebé fó sira‐nia apoiu ba Timor‐Leste atu moris hi’as nu’udar Nasaun no nu’udar País.
Iha loron ne’e ha’u hakarak hato’o ha’u‐nia omenajen ba sira hotu‐hotu ne’ebé sakrifika sira nia moris hodi asegura Pás iha Timor‐Leste. Ha’u‐nia kondolénsias ba sira‐nia família no ha’u garante katak Povu Timor‐Leste sei respeita nafatin sira‐nia memória.
Iha loron ne’e ha’u hakarak mós hanoin no fó omenajen ba ita‐nia belun di’ak Sérgio Vieira de Melo, ne’ebé iha ita‐nia fuan laran no iha ita‐nia hanoin nafatin. Ba Sérgio nia Inan, Dona Gilda, no ba Carolina, ha’u‐nia hako’ak boot no ha’u‐nia estima tomak.
Iha tinan ida‐ne’e, désimu aniversáriu nian, ita sei mós haree misaun ONU sai husi ita‐nia nasaun, nu’udar forsa pás nian, forsa manutensaun pás no hodi fó apoiu ba konstrusaun Estadu nian. Ha’u fiar katak komunidade internasionál sei aseita atu mantein misaun ONU ki’ikoan ida iha ne’e. Maibé misaun ne’e sei sai misaun polítika ida hodi fó apoiu ba prosesu transformasaun iha ita‐nia nasaun, ba ninia dezenvolvimentu.
Ne’e sinál pozitivu ida, sinál ne’ebé hatudu katak buat barak alkansa tiha ona. Bainhira ita hateke hikas ba dia 20 Maiu 2002, ita haree katak aleinde instituisaun rua ne’ebé demokratikamente eleitu – Prezidente Repúblika nian no Parlamentu Nasionál, no husi Parlamentu ne’e mós forma Primeiru Governu Konstitusionál ‐ kuaze buat hotu‐hotu seidauk halo.
Iha momentu ne’ebá, Timor‐Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé iha situasaun aat tebetebes kona‐ba infraestrutura sira ne’ebé falta, no ninia ekonomia foin komesa hakat ba oin no sei la’o neineik tebes. Ita seidauk iha asesu ba fundu ne’ebé mai husi ita‐nia rekursu naturál rasik, maibé ho apoiu husi komunidade internasionál no parseiru dezenvolvimentu sira, ita harii eskola, ospitál no sentru saúde sira, ita hahú fó formasaun ba ita‐nia rekursu umanu sira, ita organiza ita‐nia forsas armadas bazeia ba gloriozas FALINTIL, ita komesa estruturasaun ba PNTL, no ita rekupera infraestrutura balu entre sira‐ne’ebé esensiál ba funsionamentu báziku Estadu no país nian.
Esforsu boboot ne’ebé hala’o durante tinan hirak bainhira ita foin halo restaurasaun ba independénsia, ne’e hetan apoiu husi komunidade internasionál ne’ebé ho laran‐luak tebes, tinan ba tinan, la laran‐rua kona‐ba fó sira‐nia apoiu ba rekonstrusaun Timor‐Leste no ba konstrusaun Estadu nian. Ha’u hanoin hikas konferénsia dahuluk, iha Dezembru 1999, iha Tókiu, ne’ebé nasaun no ajénsia internasionál limanulu resin kompromete an atu fó dolar millaun atus lima resin ba rekonstrusaun Timor‐Leste nian.
Durante tinan dahuluk ne’ebé Timor‐Leste ukun‐rasik an, iha un tersu (1/3) de’it husi Orsamentu Jerál Estadu nian mak mai husi ita‐nia reseita rasik. Finansiamentu seluk tan mai husi nasaun doadór sira, ne’ebé finansia mós projetu bilaterál barabarak ke la tama iha Orsamentu.
Ita sei la haluha nasaun i organizasaun doadór no parseiru dezenvolvimentu lubun ida‐ne’e. Ha’u refere ba Indonézia no Austrália, ita‐nia viziñu; ba Japaun, Xina, Tailándia, Malázia, Koreia Súl no Nova Zelándia, nasaun sira iha ita‐nia rejiaun; maibé mós ba nasaun seluseluk ne’ebé jeografikamente dook liu hanesan Portugál, Irlanda, Noruega, Finlándia, Suésia, Reinu Unidu, Alemaña, Fransa, Suisa, Itália, Brazíl, Estadus Unidus Amérika nian, Kuba no Kanadá.
Ha’u tenke temi mós organizasaun internasionál oioin no sira ne’ebé hola parte iha sistema ONU nian, Uniaun Europeia, Banku Mundiál, Global Fund, Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu (ADB), ACNUR (Altu Komisariadu Nasoins Unidas nian ba Refujiadu sira), FAO, FMI, UNFPA, IFC (International Finance Corporation), OIT (Organizasaun Internasionál Traballu nian), OIM (Organizasaun Internasionál ba Migrasaun), OMS, PAM, PNUD, UNCDF, UNICEF, UNIFEM, UNIDO no UNESCO.
Bainhira ita haree ba ita‐nia nasaun agora, depoizde tinan sanulu, ita sente orgullu ba buat hotu‐hotu ne’ebé alkansa no harii tiha ona husi ita‐nia responsabilidade no ho apoiu, asisténsia no kooperasaun internasionál.
Hanesan mós natureza husi apoiu internasionál ne’ebé Timor‐Leste simu muda tiha ona – no ita mós muda doadór sira‐nia naran ba fali parseiru dezenvolvimentu – ita‐nia relasaun no integrasaun iha rejiaun no iha mundu mós muda hotu. Timor‐Leste oras‐ne’e sai nu’udar nasaun diplomatikamente ativu ne’ebé diversifika no haluan gradualmente ninia ámbitu asaun no serbisu nian.
Aleinde partisipa iha organizasaun internasionál sira hanesan ONU, CPLP no, la kleur, ASEAN, responsavel polítiku no diplomata sira ita‐nia nasaun nian intensifika no haluan sira‐nia asaun no serbisu iha organizasaun barabarak, Estadu sira‐nian no naun‐governamentál, iha área hotu‐hotu, sosiál, ekonómiku, polítiku, kulturál no sientífiku.
Timor‐Leste nu’udar nasaun nurak ida maibé la ta’uk atu hamriik metin nu’udar nasaun ne’ebé hakarak fó ninia kontribuisaun ba rejiaun no ba mundu, ba pás no dezenvolvimentu atu nune’e bele hadi’ak kondisaun moris povu nian iha fatin hotu‐hotu.
Kona‐ba ita‐nia rejiaun, ita hakarak hametin tan relasaun di’ak no amigavel ne’ebé iha ona ho ita‐nia nasaun viziñu sira – Indonézia ho Austrália – no transforma ne’e ba relasaun entre nasaun aliadu sira, ne’ebé ita‐nia Estadu sira sei hala’o ho ita kooperasaun ekuitativa ne’ebé respeita malu, iha aliansa ida hodi garante pás, seguransa, no bein‐estár ba ita‐nia povu sira.
Iha nivel internasionál, ha’u reafirma ita‐nia empeñu iha Organizasaun Nasoins Unidas no ninia ajénsia sira. Durante tinan sanulu resin‐rua ho balun, ita iha relasionamentu ne’ebé intensu ho sira, dala balu ita iha dependénsia boot, no ida‐ne’e tenke transforma ba relasaun ida ne’ebé Timor‐Leste sei koopera ho maneira ekuitativa ho Estadu Membru sira seluk, nomeadamente iha operasaun no misaun sira ONU nian iha mundu hodi promove Pás no estabilidade.
CPLP nu’udar ami‐nia família identidade nian, no ida‐ne’e rezultadu husi ligasaun istórika durante tinan atus hirak, ne’ebé sei kesi ita ba tempu rohan‐laek. Ho CPLP hotu, ha’u hakarak haree mudansa ho kualidade no ho kuantidade. Maski iha serbisu ne’ebé halo ona iha setór barabarak, sei iha fatin atu halo tan, liuliu, iha serbisu barak ne’ebé sei presiza halo hodi hala’o aliansa entre ita‐nia povu sira ho maneira intensa liután, hodi nune’e ita‐nia populasaun sira bele sente liután katak ita hanesan família boot ida.
Iha tinan sira ikusliu, ita prepara hela ita‐nia futura adezaun ba ASEAN. Serbisu ne’ebé Timor‐Leste sei tenke halo hodi konkretiza ita‐nia adezaun ne’e boot tebes, tanba ne’e organizasaun ida ho rekizitu ezijente tebetebes ba sira ne’ebé hakarak tama. Ida‐ne’e mak espasu ne’ebé jeografikamente no politikamente Timor‐Leste mós hola parte ba. Iha oportunidade ida‐ne’e ha’u hakarak aproveita atu hato’o liafuan espesiál ida ba Sua Exelénsia, Prezidente Repúblika Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono, nu’udar agradesimentu ba ninia empeñu no determinasaun hodi apoia Timor‐Leste nia pedidu adezaun ba ASEAN.
Ha’u hakarak aproveita okaziaun ida‐ne’e hodi hato’o mós ha’u‐nia liafuan ba ita‐nia bainaka internasionál sira‐ne’ebé prezente iha fatin ne’e. Timor‐Leste determinadu atu kontribui ho maneira ativa ba relasionamentu ho Pás no kooperasaun ekuitativa internasionál. Maski nune’e, dezafiu sira‐ne’ebé nasaun ne’e hasoru daudaun ezije ha’u‐nia akompañamentu no dedikasaun eskluziva durante tinan primeiru iha ha’u‐nia mandatu. Nune’e, ha’u deside ona katak to’o fulan‐Maiu tinan oinmai, ha’u sei la halo kualkér dezlokasaun ka vizita ba rai‐li’ur. Naturalmente, Timor‐Leste sei haruka titulár órgaun soberania sira nu’udar reprezentante bainhira hetan konvite ruma.
Exelénsia,
Povu Doben Timor‐Leste nian, Kuandu horikalan ha’u hato’o ha’u‐nia diskursu bainhira simu pose, ha’u temi defisiénsia balu ne’ebé ita sei iha depoizde tinan sanulu restaurasaun independénsia nian, no ha’u hatudu dalan sira‐ne’ebé ita atu la’o hodi transforma ita‐nia nasaun no garante bein‐estár no estabilidade.
Ha’u sei la aprezenta análize ida kona‐ba kondisaun nasaun nian, ka sínteze ida kona‐ba tinan sanulu ikus ne’e. Faktu hatudo katak ita foin organiza no hala’o prosesu eleitorál ida‐ne’ebé ema hahi’i tanba sivizmu no maturidade demokrasia ita‐nian, hatudu duni estabilidade ne’ebé ita iha agora daudaun iha Timor‐Leste, nu’udar Estadu Direitu Demokrátiku.
Ita besik ona ba momentu ne’ebé Povu Timor‐Leste nian sei ba vota dala ida tan hodi hili sirania reprezentante sira ba Parlamentu Nasionál. Haree ba prosesu eleitorál ne’ebé ita hala’o iha fulan‐Marsu no Abríl liubá ho di’ak, ha’u la iha dúvida katak ita‐nia eleitór no instituisaun sira nia maturidade no sivizmu sei merese, dala ida tan, rekoñesimentu husi ema hotu.
Ha’u mós hakarak uza oportunidade ida‐ne’e atu hato’o ha’u‐nia agradesimentu espesiál tebes ba Igreja Katólika Timor‐Leste nian no konfisaun relijioza hotu‐hotu ne’ebé reprezenta iha ita nia nasaun, ba autoridade tradisionál sira, ba organizasaun sira Estadu no sosiedade sivíl nian tanba sira‐nia kontribuisaun boot tebetebes hodi asegura prosesu eleitorál la’o ho maneira hakmatek iha dame nia laran.
Eleisaun iha dia 7 Jullu oinmai nia karakterístika la hanesan eleisaun sira ne’ebé ita foin lailais ne’e halo. Eleisaun ne’e bazeia, liuliu, ba partidu polítiku sira, sira‐nia eskolla kandidatu nian no sira‐nia programa polítiku respetivu. Agora daudaun ne’e, iha ona partidu polítiku hamutuk 20 resin ne’ebé rejista tiha ona. Balu Partidu antigu, iha sira‐nia Istória, esperiénsia polítika no organizasaun metin ona. Sira seluk mai husi partidu ne’ebé fahe ba frasaun oioin, seluk mai husi grupu sidadaun sira‐ne’ebé ho interese no objetivu komún maibé la identifika sira‐nia an ho partidu polítiku sira ne’ebé iha ona.
Estadu‐de‐Direitu demokrátiku ida, demokrasia parlamentár ida hanesan ita‐nian, organiza ho baze ba partidu polítiku sira. Partidu polítiku sira organiza an ho baze ba programa polítiku no estratéjia ne’ebé tradús sira‐nia vizaun ida‐idak ba oinsá mak atu dezenvolve no hadi’ak tan nasaun no moris povu nian.
Iha Timor‐Leste ita iha partidu polítiku oioin ne’ebé korresponde duni ba definisaun ida‐ne’e. Maibé, ita iha mós partidu seluk balu, no sira‐nia grupu apoiante, ne’ebé la’o bazeia liu ba emosaun no empatia ne’ebé sira sente ba lideransa balu. Bainhira, tan de’it motivu ruma, emosaun ka empatia ne’e sai fali laran‐kanek, entaun sira abandona organizasaun ne’e no bá forma fali partidu foun.
Fragmentasaun ida‐ne’e, ne’ebé ita haree beibeik ona, sai motivu preokupasaun ida tanba fahe sosiedade no estraga koezaun no unidade nasionál. Tanba razaun ida‐ne’e maka ha’u hili loron ida‐ne’e, no liuliu momentu ida‐ne’e, hodi hato’o apelu ida. Ha’u apela ba partidu polítiku, militante no apoiante sira, hodi esplika didi’ak ba eleitór konaba imi‐nia programa polítiku, imi‐nia objetivu sira no estratéjia atu atinje objetivu sira‐ne’e, bazeia nafatin ba respeitu ba imi‐nia adversáriu sira no ba hanoin ne’ebé la hanesan.
Ita‐nia povu hakarak haree ita‐nia nasaun la’o ba oin, apresia lideransa sira‐ne’ebé iha responsabilidade, ho valór no prinsípiu ba progresu no demokrasia, hamutuk ho valór no prinsípiu sira husi ita‐nia bei’ala no tradisaun ita‐nia Inan‐aman no Avó sira‐nian. Ha’u laran‐metin katak partidu polítiku sira, sira‐nia lideransa, militante no apoiante sira, sei halo buat hotu atu prosesu eleitorál iha dia 7 Jullu oinmai akontese iha dame no orden nia laran, no hatudu dala ida tan maturidade ita‐nia povu nian no ita‐nia demokrasia nian.
Ha’u iha konfiansa ba lideransa partidu polítiku sira‐nia responsabilidade, no patriotizmu no empeñamentu demokrátiku. Ha’u husu ita‐nia populasaun, sidadaun eleitór sira, atu hala’o festa demokrasia ho Pás. Diferensa sira‐ne’ebé eziste bele sai rikusoin ida ba ita‐nia demokrasia. Ita tenke hatene respeita diferensa. Ita tenke hatene sai tolerante hodi hametin tan ita‐nia demokrasia, hodi hametin tan ita‐nia unidade nasionál.
Obrigadu barak!
Discussion about this post