Oe-Cusse- Bee sai nafatin preokupasaun boot ba Komunidae suku Bobometo, aldeia Saben tanba tenki lao ho distansia hodi kuru bee.
Be’e moos hanesan nessiddade sekundáia ba ema nia moris loloron hanesan uza ba hemu, tein no fase ropa, inklui ba agrikultura sira atu suporta ba produsaun hahan hodi fo moris ba ema liuliu kuidadu saúde.
Realidade ohin ohin loron Be’e mos sai nafatin problema tan ema barak seidauk asesu be’e mos ho universál liuliu iha area rurál sira, problema ne’e halo terus inan feton no labarik sira.
Husi Programa Media Tour Jornalista sira hasoru direta komunidade sira ne’ebe hodi hetan be’e mos ho distansia dook durante tempu naruk.
Inan Feton Maria Delfiana Oki haktuir ba jornalista katak sira sei nafatin la’o ho distánsia dook hodi hetan be’e hodi utiliza ba moris loron-loron no konsidera hanesan seidauk hetan independensia.
“Ami ba kuru bee iha bee matan Uelbibon distánsia husi uma ba bee matan durante 30 mitutus entaun ba mai oras 1, no babain ami ba kuru bee mos lori masa 3 de’it, ami senti hanesan ami seidauk ukun an” tenik Maria Delfiana Oki

Nia mós hatutan tan katak hanesan inan 1 sente kolen no triste tanba tenke husik oan ne’ebe sei ki’ik mesak hodi ba kuru bee.
“Ha’u hanesan inan ida sente kolen tanba tenke ba haree labarik no servisu uma laran nian no ha’u mos sente triste tanba tenke husik hela oan ne’ebe mak sei kiik hela mesak iha uma no ha’u ba kuru bee ho distansia ne’ebe dook” hateten Maria Delfiana Oki
Iha fatin hanesan Sandra hanesan estudante hateten, sira kuru bee ho ditansia dok difikulta tebes nia estudu tanba molok ba eskola tenki ba kuru be’e no kontinua ba eskola mos ho distansia dook.

“Bee dok husi uma ne’e halo ha’u sente difikulta tebes ha’u tanba hader sendu jam 6 ba kuru bee dok, kuru bee hotu tia mós ha’u sei la’o ba eskola ne’ebe dok husi uma no dalaruma ha’u ba eskola mós tarde” hateten Sandra ba Jornalista sira
Iha sorin seluk parte husi sefi Departamentu Servisu Agua no Saneamentu (SAS) Oe-Cusse, Yoseph Ili hateten kontinua tau osan hodi halo tanki distribui be’e ba komunidade sira iha Saben, maibe kada semana mak parte teknik husi SAS loke semana 1 dala 1 atu bele atende sira iha tempu Naruk.
“Kona-ba bee iha aldeia saben ne’e servisu sei la’o hela entaun ha’u ami nia parte tekniku sira ba loke bee iha tanki ne’e semana ida dala ida atu nune’e bele atende iha tempu bai-loro nian” hateten Yoseph Ili iha Sexta-Feira ba Jornalista sira
Nune’e komunidade iha aldeia Saben husu ba parte relevante sira atu tau matan ba sira nia Problema ne’ebe sira hasoru hanesan bee moos, estrada no seluk tan, tanba problema sira ne’e sai preokupasaun boot ba sira tanba tempu bai-loro sira tenke selu kareta ho 2.50 centavos hodi ba kuru bee.
Informasaun ne’e hetan liuhusi Programa Media Tour ne’ebe AJTL servisu koopera ho Oxfam iha Timor-Leste no apoiu fundu husi Oxfam iha Hong Kong.
Jornalista : Julianti Saldanha
Editor : Natalino Ximenes
Discussion about this post