Nelson Barros Perreira Xavier, Aifuan domin husi Evangelino Pereira ho Benedita Barros, moris iha loron 28 fulan Agustu tinan 2002, iha Aimer-Leo-lima, Hatu-Udo Munisipiu Ainaro, hanesan oan mane ikun husi maun alin na’in 9, Nelson ho naran estimadu Ason moris mai la ho kondisaun difisiénsia fíziku maibé iha momentu ida ne’ebé família hotu iklui Ason rasik la espera katak nia kondisaun sei muda fali ba Ema ho Defisiénsia.
Mane ho idade 20 ne’e haktuir moris mai ho kondisaun ne’ebé la ho defisiénte bainhira iha Novembru 2013 nia ho kolega sira ba to’os maka hetan tata husi lafaek. Kondisaun fíziku ne’ebé joven mane ne’e hasoru halo família sira triste no preokupa tebes hodi buka dalan oioin, iha família balun esforsu hodi kontaktu ba parte saude nune’e ambulansia ba tula Ason hodi ba hospital referal Maubise maibé kondisaun ne’ebé grave tebes entaun halo tranferensia kedas mai iha HNGV hodi halo amputasaun ba nia ain.
“Hau baixa iha hospital kuaze fulan rua nia laran no alta husi hospital grasa ida ba ha’u mak hetan mana Aureya ne’ebé servisu iha Centro Naciónal Rehabilitação (CNR) mana foti ha’u nia naran no lori hau ba nia servisu fatin hodi fo asistensia, iha momentu ne’eba fo uluk Kadeira-Roda, bainhira ami atu fila ba Hato-udo, ha’u ho ha’u nia Ama no Maun ba fali CNR hodi foti fali Ain-tongkat iha tempu ne’eba hodi kontinua tuir prosesu aprendizajen iha eskola E.B.C Aimer-leu, iha 2014”. Ason haktuir ba Jornalista RCC iha nia residensia Manleuana

Bainhira kontinua prosesu aprendizajen Ason komesa hetan diskriminasaun tanba ho limitasaun ne’ebé joven mane ne’e iha nune’e manorin na’in halo separasaun entre nia ho kolega sira. Maibe Ason nafatin iha korajen apriende ho kolega sira maske diskriminasaun ne’e sempre mosu bei-beik ba nia inklui barreira ambiental no atitude sira ne’ebé la favoravel. Ikus mai família foti desizaun hapara nia eskola, tanba ho mal tratamentu husi nia manorin sira.
“Iha tinan 2017 ha’ufoti desizaun tranferensia ba eskolaiha E.B.C 10 de Abril 99 Gleno hodi kontinuaestudu iha Ermera. Ha’u sente tratamentu ne’ebé manorin sira halo mai ha’u di’ak tebes, diferente ho atendimentu ne’ebé hetan husi ha’u rai rasik. Bainhira remata eskola primaria kontinua ba Sekundariu família foti ha’u eskola fali iha Escola Colégio Nossa Senhora de Lourdes Hato-udo hoobrigatoriamente mezmu la kondis ho ha’u nia kondisaun fíziku. Família foti desizaun labele kontinua ba universidadeho razaun kondisaun hanesan ne’e ba eskola iha Dili hela ho ema la halo servisu ema bele estraga. Entaunha’u nonok foti desizaun mesak la iha família ida mak hatene, no bosok siraba troka Ain-tongkat iha Dili nune’e sira fó osan ha’u ba troka Ain-tongkat, hotu komesa buka ona organizasaun ba ema ho difisiénsia sira”. Nia konta
Ason husu uluk informasaun iha Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) no ekipa lori nia ba iha Asosiasaun Difisiénsia Timor-Leste (ADTL) hodi hato’o nia difikuldade oinsá bele asesu iha Universidade ba prosesu dokumentus ne’ebé hatama ona iha Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) nomos konfirma fatin atu hela, maibé sira resposta fatin ba ema ho difisiénsia la iha.
Ason nafatin iha vontade hodi buka fatin atu hela nune’e nia hetan kolega ida naran Ajuvi husi Asosiasaun Halibur Difisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL) hodi husu informasaun iha Fundasaun AHISAUN maibé nafatin la iha rezultadu pozitivu ba nia esperansa, teki teki kolega difisiénsia balun iha AHISAUN hateten ba nia karik hakarak aprende ho sira tenke toba iha fatin ne’e hodi aprende.
“Iha ne’e kedas ha’u foti desizaun hela hamutuk ho kolega defisiénsia nain toluajuda sira apriende halo kellu, koa ai sira hodi halo kruz, viola, ema nia naran, frame, no koko dezeñu ema nia oin sira, ikus mai hetan kontaktu husi ADTL tuir entrevista iha Ministeriu Ensino Superior Siénsia no Kultura, konsege kontinua iha Universitariu Nasional Timor Lorosa’e iha Fakuldade Siensia Sosiais,Departamentu Inkluzaun Sosial. Kontinua iha ensinu superior ne’e motiva ha’u ba apriende liu tan iha fatin seluk no movimentu voluntariu sira”.Nia haktuir

Iha tinan 2022 Ason hetan oportunidade tuir treinamentu iha Juventude Dezenvolvimentu Nasional (JDN) ho kolega defisiénsia sira seluk grupu foinsa’e sira hodi identifika isu sira ne’e mak difikuldade boot ba Ema ho defisiénsia, iha sosiedade hodi kria filme nune’e hatudu abilidade ne’ebé mak ema ho difisiénsia iha, uza terminolojia ida ne’ebé dignu liu husi filme ne’e sira fahe istoria kona ba deskriminasaun ne’ebé durante hetan husi família, komunidade, iha eskola, iha instituisaun públiku no privadu sira inkui transporte públiku.
Iha tinan 2023 JDN nafatin kolabora hodi luta ba edukasaun inkluzivu, ho ida ne’e JDN serbisu hamutuk ho APTC no SEFOPE hakarak promove ema ho difisiénsia iha sentru treinamentu sira. Ason hetan oportunidade ba eventu espozisaun ho tema Karreira ba Ema ho Defisiénsiane’ebé hala’o iha Fundasaun Oriente ho nia objetivu promove edukasaun inkluzivu.
“Ha’u sente orgullu tebes tanba ida ne’e hanesan momentu furak tebes, tanba fo fiar ha’u sai hanesan koordenador komisaun Organizador hodi servisu hamutuk ho bin Aliança no kolega sira husi JDN realiza eventu refere. no hanorin ha’u oinsa bele lidera atividade ruma no promove tebes ha’u hodi sai lian ba ema ho defisiénsia iha Timor-Leste”.Ho oin hamnasa Ason haktuir.
Esperiénsia moruk ne’ebé Ason hasoru la lakon esperansa ba iha moris ikus mai kore an husi situasaun difísil ne’ebé joven mane ne’e infrenta iha nia jornada, bele hetan oportunidade iha fatin ne’ebé diferente kapasita an hodi defende direitu ema ho difisiénsia iha Timor-Leste.
Jornalista : Domingas Da Silva Gonsalves (RCC)
Editora. : Diana M. Soares
Discussion about this post