Dili-Kriatividade ne’ebé joven sira iha hodi hametin liu tan ekonomia rai laran ho produsaun agrikultura, husi asaun hirak ne’e OXFAM Timor-Leste servisu hamutuk ho Parlamentu Foinsa’e halo peskiza hodi hasa’e partisipasaun feto mane no ema difisiensia iha setór agrikultura.

Representante OXFAM Timor-Leste Adilson da Costa hatete iha peskiza ida ne’e hodi esplora liu kona ba partisipasaun joven feto no mane iha setór agrikultura no sira halo peskiza ne’e hahu iha fulan Maio tinan ne’e iha munisipiu lima(5) hanesan Baukau, Ermera, Dili, Manufahi, no mos Bobonaru, no servisu hamutuk ho rede koligasaun agrikultura, no membru parlamentu foin sae, hodi ko’alia ho jeven inan aman no setor privadu sira hodi rona sira nia lian kona ba joven sira nia partisipasaun iha setór agrikultura.
“iha kontestu Timor-Leste numeru dezempregu a’as liu no kada tinan dala ruma joven ho idade produtivu tama iha kampu servisu husi 20 mil to 30 mil pesoas, maibe iha ita nia situsaun iha agora ne’e numeru dezempregu ne’e ita labele absorve hotu tanba realidade setor sira ne’ebé bele absorve numeru dezempregu joven sira ne’e lolos mai husi setór agrikultor sira no industria prosesamentu no mós industria manufatureiru sira no kontestu ne’e ita nia governu sira seida’uk dezenvolve setor sira ne’e ho di’ak,’’ Adilson dehan hafoin lansa relatoriu peskiza ba partisipasaun feto mane no ema difisiensia iha setor agrikultura.

Iha fatin hanesan Representante Ministeriu Agrikultura Diretor Cesar José da Cruz hateten investimentu ba agrikultura labele mai hotu iha Dili, ida idak iha nia munisipiu hodi halo produsaun.
“ita nia merkadu iha hanesan merenda eskolar, edukasaun tinan tinan hasai orsamentu atu hola produtu sira ne’e maibé la to’o, nune’e husi ita hotu no joven produtivu sira atu produz aihan atu iha prespetiva hodi faan sura kilo, toneladas, no kontentor, tanba agrikultura mak hametin ekonomia Timor.
Tuir Sekretariu Estadu Juventude no Desportu Abrão Nokosiku iha nia diskursu katak juventude labele hein governu atu fo subsidu mak kria grupu kreativu hafoin liu ida ne’e grupu sira ne’e lakon, maibe tenki aproveita hodi dezenvolve imi nia moris.
‘’Hakarak fo hatene ba joven sira labele hare setór agrikultor ne’e hanesan opsaun ida maibé tau mos importansia ba agrikultura tamba bele ajuda ekonomia rai laran’’ nia dehan iha Suai room TP ohin.
Lansamentu ida ne’e partisipa husi representante Embaixada Australia, Organizasaun feto, Organizasaun Ema ho Difisiensia, no mos joven produtivu sira husi munisipiu.
Jornalista: Nazia
Editora: Eva Florentina
Discussion about this post