Opiniaun ne’e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain. Redasaun fo pasu menu ne’e hodi ejerse ema hotu nia opiniaun konaba asuntu ruma iha prosesu dezenvolvimentu Timor Leste.
Republika Demokratika Timor Leste (RDTL) nudar nasaun foun iha era milenium. RDTL deklara ninia restorasaun independensia iha 20 de Maiu 2002. Iha eleisaun lejislativu. Iha festa demokrasia ne’e ba eleisaun lejislativu, kuaze partido rua nolu resin nen (26) mak kompete malu. Hahu kedas iha eleisaun Prezidensial tensaun politika iha palku politiku komesa manas. Partido sira ne’ebe mak rejistu iha Comisaun Nacional da Elesoens (CNE) komesa halo konsolidasaun sira nia partido iha baze hodi atrai militantes sira atu hili sira nia partido.
Iha konsolidasaun ne’e, partido sira komesa halo promesa ba povu. Promesa ne’e hanesan Partido sira komesa fa’an aimoruk ho marka oioin atu kura povu nia moras. Moras ne’ebe durante iha ukun-an ne’e la kura to’o ohin loron. Agora dadun ne’e iha media elektronika no media massa mosu notisias barak konaba aktividades partido politiku.
Hare nuansa politika, maske ajenda kampanha seidauk fahe hosi CNE ba partido politiku sira, maibe partido politiku sira tama sai baze koalia konaba saida mak partido sira ninia programa no promesa ba povu no ba dezenvolvimentu nasaun ida ne’e. Foin lalais ne’e mos estadu iha obrigasaun moral fo subsidiu ba partido politiku sira mak prezensa Parlamentu Nasional tuir kuatidades membru Parlamentu Nasional.
Tuir lei hosi CNE partido ida atu forma governu, iha eleisaun partido ne’e tenki manan ho porsentus 50%+1, se’e wainhira partido ida mak manan la to’o tuir lei hosi CNE, signifika katak partido sira tenki halo koligasaun hodi forma governu. Realidade hatudu katak iha eleisaun 2007 maske partido FRETILIN sai vensador iha eleisaun maibe labele forma governu tanba lakon iha aprosimasaun ho partido sira seluk hodi forma governu. Ho ida ne’e mak CNRT nudar partido segundu manan iha eleisaun konsege dada partido PD, PSD no ASDT hodi forma IV governu konstitusional bolu naran AMP (Aliansi Maioria Parlamentar).
Hare ba problematika oioin no ideias hosi lideransa entre partido FRETILIN ho partido CNRT hamosu konfuzaun bo’ot atu partido bo’ot rua ne’e atu halo koligasaun iha 2012 mai, hodi forma governu.
Instoria partido bo’ot rua ne’e iha luta ba ukun-rasik an signifikadu teb-tebes. Partido Frente Revolusionairu Timor Leste Independente ka FRETILIN mak hahu hanoin ba TL nia ukun-an. FRETILIN mak hahu funu kontra kolonializmu Portugues no Indonezia. Tuir lolos Conselho Nacional Resistensia Timorenses ka (CNRT) laos partido maibe hanesan sumbrinha ida lori prosesu mehi ukun-an hosi partido FRETILIN ba finalidade. CNRT maka hakotu terus hotu hodi difini liberdade povu maubere ne’e iha konsulta popular iha 1999. CNRT ninia misaun remata iha 2002. CNRT tama ona iha museum.
Agora, tanba saida mak CNRT mosu fali ho nia misaun seluk hanesan Congresu Nacional Rekonstruksaun Timor. Partido CNRT ne’e mosu iha krizi militar 2006 ne’ebe povu barak mak mate, terus no sai refujiadu iha rai rasik. Partido CNRT ne’e mosu sai rivalidade politika ba partido FRETILIN iha eleisaun 2007.
Los duni, rezultadu iha eleisaun 2007 CNRT sai sai vensador segundu hodi halo FRETILIN la bele forma governu. CNRT hetan votus barak tanba hare ba figura eis Komandante Guerileirus Kay Rala Xanana Gusmao, maske partido ne’e foin mak hamrik. Partido FRETILIN premeiru sai vensador maibe labele konvoka aliansa ho partido sira seluk tanba iha FRETILIN nia ukun partido sira sai opozisaun. FRETILIN iha Parlamentu Nasional la fo fatin ba kualker projetu lei ruma hosi opozisaun atu pasa.
Hakerek nain koko hamosu perguntas katak, hare ba pasadu bele ka lae partido FRETILIN ho CNRT halo koligasaun hodi forma governu iha 2012?. Perguntas ne’e halo hakerek nain deskobre uluk iha premeiru governu konstitusional ne’ebe mak partido FRETILIN lidera.
Iha premeira governu konstitusional, strutura FRETILIN ne’ebe mosu iha publiku nia le’et, eis Primeiru Ministro Mari Alkatiri ho eis Prezidenti Republika Kay Rala Xanana Gusmao sempre kontra malu iha ideias politika. Iha governasaun Alkatiri laiha linha kordenasaun diak ho Xanana nudar Prezidenti Republika ba prosesu dezenvolvimentu pais ne’e. Funu ideias kontra malu ne’e desde Xanana dada-an hosi FRETILIN desde 1984, ikus mosu CNRT hodi ba libertasaun iha 1999.
Nune’e mos ideias soke malu Xanana husu lideransa partido FRETILIN atu husu diskulpa ba povu tanba FRETILIN mos oho povu barak iha prosesu resistensia. Mosu kontra malu ideias maka’as. Iha 2000 Xanana hanoin atu hadia povu nia moris husu atu forma governu Unidade Nacional maibe liu hosi eleisaun FRETILIN manan maioria hodi kaer rasik governu.
Governu Alkatiri hamosu problemas barak no halo povu senti ofendidu. Alkatiri ladun fo atensaun ba Veteranus, la rona lider Igreija Katolika nia lian, hodi hamosu demonstrasaun lorin sanolu resin sia, iha 2005, tanba kestaun edukasaun moral ne’ebe la tama sensia iha Ministeriu da edukasaun. Alkatiri ladun fo atensaun maximu ba povu nia halerik liu hosi governasaun aberta. Prosesu politika lao neneik no iha mudansa ba governasaun liu hosi eleisaun 2007.
Iha governasaun Xanana, FRETILIN sai fali opozisaun iha Parlamentu Nasional. Koalia honestu FRETILIN mak sempre halo kritikas maka’as governasaun Xanana no Xanana mak sempre hatan malu ho FRETILIN. Tanba FRETILIN mak hatene Xanana no Xanana mos koinese diak FRETILIN.
Liu hosi orgaun Parlamentu Nasional iha diskusaun orsamentu jeral do estadu, partido FRETILIN mak halo kritika ba alokasaun orsamentu. FRETILIN kondena maka’as governasaun Xanana mosu indikasaun KKN. Povu mos la fiar Xanana nia promesa iha kampanha dehan see mak naok 5 cent sei hasai, maibe realidade governante sira mak iha Xanana nia oin naok osan milaun ba hariku sira nia an, Xanana la halo reazen. Xanana halo finzi la hatene. Pior liutan mak Xanana defende nafatin ministru sira mak iha alegasaun halo pratika korupsaun. Esforsu Xanana mos hari KAK hodi kombate korupsaun. Maibe ne’e sai hanesan kurtina deit, hodi hatudu ba mundu Internasional dehan TL iha vontade bo’ot kontra KKN.
Iha sorin balu mos dehan hari KAK ne’e hanesan jogadas ida atu hetan orsamentu hosi UEA, liu hosi programa MCC. Tanba dalan atu hetan orsamentu ne’e mak nasaun ne’e tenki ses an hosi pratika KKN. Hau sei lembra fou-foun ukun-an, iha lia fuan ema hotu hatete katak iha ukun-an ne’e ita hotu moris hahu hosi zero.
Agora ukun-an iha tinan 11 ona povu maioria sei moris iha mukit nia laran. Loron ida sei han dala ida. Realidade povu sei iha moris zero nia laran ema balun moris iha kapital bo’ot los ona . Iha grupo balu oras ne’e sira nia riku soin rai iha rai laran no iha rai liur no bokur matak los. Hakarek nain to’o agora iha ukun-an ne’e la loyalidade ba lider ruma no ba partido ruma, hau ba hamutuk ho povu sira mak sei moris iha mukit nia laran.
Buat ne’ebe mak hau mensiona iha leten ne’e realidade mak akontese ba povu iha nasaun ne’e. Ezemplu ki’ik deit mak mina folin sae no sasan kontruksaun sae hodi tesi povu nia kakorok no fos subsidiu hosi governu ninia kontrolasaun ladiak, folin fos sae ba bebeik. Lei tributaria mak estadu trasa laiha folin no sai kiuk tiha deit, governu laiha kbi’it kontrola sasan folin. Hau fiar katak povu agora ne’e matan mos ona, tilun tahan hamrik ona no matenek liutan atu fo sira nia votus de konfiansa. Iha demokrasia povu barak mos baruk ona atu fo sira nia votus ba partido bo’ot rua ne’e tanba liu hosi sira nia ukun no promesa barak mak la realiza.
Hare ba istoria hosi partido bo’ot rua ne’e iha eleisaun 2012 mai sei hetan votus barak ka lae. Iha potensialidade militantes hosi partido rua ne’e iha anin leten. Antes atu koko hato’o razoens konaba koligasaun. Fiar katak, iha eleisaun mai ne’e laiha partido ida mak manan maioria. Atu forma governu partido tenki halo koligasaun. Ho ida ne’e FRETILIN ho CNRT iha konsensia politika atu forma governu hodi atende povu ho nasaun ne’e. Tanba tuir hau partido rua ne’e mak iha responsabilidade ba povu ho nasaun ida ne’e, liu hosi partido rua ne’e nia promesa ba povu iha tempo resistensia.
Tuir segundu Vice Prezidenti FRETILIN Arsenio Bano hatete, iha eleisaun 2012 partido FRETILIN sei ba mesak, mais atu forma governu FRETILIN nakloke ba partido hotu hodi halo koligasaun. Prinsipiu koligasaun ne’e atu lori prosesu dezenvolvimentu sustentavel ba povu. (Fundasaun oriente, Sesta dia 15 de Abril 2011).
Tuir hakerek nain, partido rua ne’e bele halo koligasaun ho razaun katak, tempu to’o ona lideransa hosi partido rua ne’e hatudu ba povu katak maske iha ideia balun mak soke malu, maibe liga liu ba prosesu dezenvolvimentu nasaun ne’e nian no povu nia moris presiza tebes lideransa sira tenki hamrik hamutuk no servisu hamutuk.
Fiar katak iha eleisaun mai ne’e laiha partido mak manan maioria hodi forma governu. Iha formasaun governu presiza iha koligasaun. Hakerek nain ho hakraik-an husu ba lideransa rai ida ne’e labele arogante ba politika, labele odio malu iha pasadu no labele hare liu ba diferensia ideologia. Tanba iha inisu luta ba ukun-an ne’e ninia pontu ikus liu mak povu ho nasaun ne’e nia diak. Ida ne’e mak ideologia ba povu Timor Leste, tanba povu terus tinan barak ona fo tempu ba povu tomak atu goza ukun-an ne’e. Ita hein!!!.
Hakerek nain jornalista www.radioliberdadedili.com
Iha TLMDC Email [email protected].
Discussion about this post