Radio, online – AUSAID ne’ebé reprezenta Governu Australia iha Timor Leste, liu hosi Programa ETCAS (Australia nia Programa Asistensia iha Timor Leste) fo ajuda orsamentu Dollar Australia 523.243,00, ba NGO Nasional no Internasional 25, iha Timor Leste.
Lia hirak ne’e hato’o husi Embaissador Australia iha Timor Leste, Milies Armitage, iha salaun konferensia palasiu Prezidente Nicolau Lobato iha loron kuarta, (22/06).
Programa ETCAS ba tinan 2011-2012, apoiu orsamentu ne’e hodi halo dezemvolvimentu ba iha area hanesan, konstrusaun biblioteka ba komunidade iha Gleno-Ermera.
Hodi hasae kapasidade feto foin sae. Programa ETCAS hodi hadiak sira nia moris husi produsaun koóperativa produsaun tais, Lautem-Lospalos, edukasaun no treinamentu ba difisienti sira iha Distritu Baucau, seitor justisa, saúde, polisia, bee, saneamentu, no infrastrutura rural.
“Atu hetan ajudus ETCAS, halao liu husi prosesu selesaun kompetitivu, husi painel kompostu husi Reprezentante Governu Timor Leste, AUSAID no NGO Forum Timor Leste, tanba total proposta ne’ebé NGO parseiru sira hatama iha 450 resin (450+), no halo selesaun NGO 25 mak liu, hodi sira bele simu ona ajuda orsamentu ne’e,” dehan Armitage.
Embaissador Australia ne’e hatutan, ETCAS hanesan parte importante ida husi Australia nia programa koperasaun ba dezenvolvimentu, hodi hadiak komunidade Timor Leste nia moris direitamente. Ajudasaun ne’e hodi fo kbi’it ba komunidade sira hodi buka solusaun iha fatin, ba problema neebe mosu iha fatin, no atu fo dalan ba sira atu impleta solusaun hirak nee.
Iha fatin hanesan prezidenti da Republika, Jose Ramos Horta, hato’o agredesementu ba Governu Australia, tanba fo apoiu orsamentu direita ba NGO Nasional no Internasional sira iha Timor Leste hodi realize sira nia programa no atividade dezenvolvimentu iha Distritu, Sub-Distritu, Suku no Adeia (area rural). Haktuir Horta.
Xefe Estatu husu ba NGO hirak simu osan ne’e atu esekuta orsamentu ne’e ho responsabilidade no akuntabilidade, nune’e doador sira fiar no apoiu nafatin.
Xefe Estadu haktuirtan katak, NGO hanesan parseiru ne’ebé mak halo kompleta sevisu estadu no governu nian, tanba ezekuta duni programa no atividade sira hodi halo dezenvolvimentu ba komunidade sira iha area rural. Tanba ne’e Governu Timor Leste iha planu orsamentu jeral estadunian, aloka mos osan balu hodi fo apoiu ba programa no atividade NGO sira nian.
Relasiona ho programa Governu atu halo uma lima kada aldeia iha teritoriu Timor Leste hodi ajuda ba feto faluk no kiak sira, Xefe Estado, sujere ba sosiadade sivil hotu iha Timor Leste, atu halo dialogu ho Governo Timor Leste, atu NGO sira mak atu esekuta programa Governu nian ne’e, tanba orsamentu ki’ik $.4.000 – 5.000, ba uma ida.
Tanba kuando fó ba emprezariu sira esekuta sei lahetan lukru, no karik hetan lukru, kualidade uma sei ladiak. Hateten Horta. Xefi Estadu haktuir tan, kresimentu ekonomia iha Timor Leste diak teb-tebes, no atividade barak los mak konsentra hotu iha Dili. Nafatin hakat uitoan sai ba Distritu, Sub-Distritu no Suku no Aldeia sira.
Aktividade komersial ekonomia lao, maibe iha area infrastrutura menus liu, tanba ne’e programa Governu Australia liu husi AUSAID – ETCAS ne’e koresponde duni hodi halo dezenvolvimentu area rural sira iha Timor Leste.
Direitur Fundasaun Amor, Carlos Nunu reprezenta NGO 25, ne’ebe simu programa ETCAS hateten, NGO Fundasaun Amor, simu fundus ne’e, dala ne’en ona, ho total orsamentu hamutuk Dolares Rihun Atus Ida Resin ($.100.000+), hodi uza ba programa rehabilitasaun no konstrusaun foun ba uma eskola iha Distritu Lautem, hadia sintina, kanalizasaun bee, no dapur hodi tein hahan merenda eskolar ba alunu sira.
Durante ne’e sosiadade sivil no povu hotu akompaina hela programa halo uma ba feto faluk, kiak no joven sira, inklui ajuda halo eskola ba iha Distritu Lautem, tanba ne’e iha autoridade lokal sira hosi Distritu Lospalos tatoli tuir lia husi NGO Fundasaun Amor, hodi hato’o ba Xefe Estadu katak, Xefe Estadu tenke kontinua nafatin programa ajuda hadia eskola.
“Ita nia oan barak tenki lao sae foho no tu’un foho mak foin to’o iha fatin eskola. Kondisaun ne’e impaktu teb-tebes ba alunu sira hodi labele partisipa diak prosesu aprendisazem,”dehan Carlos
Discussion about this post