Radio, online – Atu hametin liu tan paz no dame, parte kultura sai importante tebes ba Timoroan ne’ebe moris iha ninia identidade. Liu husi ritual ta ra bandu ne’ebe mak sai hanesan abut husi kultura timoroan nian tan ne’e atu prevene konflito, ne’ebe mak akontese iha area Manleuana entre grupu arte marsiais PSHT -KORKA.
Tuir lian nain no komunidade grupo arte marsiais rua ne’e sempre asalta malu hodi halo komunidade Aldeia 11 iha suku Bairo Pite sai paniku no trauma. Tanba ne’e komunidade ho lian nain sira organiza hodi realiza Dialogo Tara-Bandu, ne’ebe halao iha Kapela Manleuana , Sexta/17/6/11.
Seremonia Tara Bandu kona ba Ai Horis no arte marsiais arte ritual. prosesu Tara -Bandu ne’e halo tuir lisan kultura hanesan oferese aninal hanesan karau, manu, bibi, no fahi . Hodi kompleta lok mos bua malus, ai tahan matak, ai kose no tua. ida ne’e signifika atu evita problema ne’ebe durante ne’e komunidade sira halao no konflito hodi hakotu tiha.
Lia Nain uma lisan Lei Besi, Felis Ataide hateten katak, objetivu husi Tara-Bandu ne’e atu minimize tensaun problemas. Dalan ne’e hodi estabelese paz no dame iha ita nia kominidade nia le’et. Tanba ne’e banhira ema ida estraga Ai horis no halo konflito iha suku refere nia sei hetan sensaun resolve tuir sistema tara bandu ne’ebe ohin loron halao ne’e.
“Ita nia kultura la tolera ho violensia ne’e duni ho Tara -Bandu sai sinal fundasi ba oin jovens sira iha sei la halo violensia ba malu ona,”dehan Ataidi.
Administrador Sub-Distrito Dom Aleixo, Luis Maria Da Silva Mota reforsa, serimonia Tara-Bandu ne’e importante tebes tanba ne’e husu ba komunidade suku Manleuana atu fo importansia no konsidera ba serimonia ne’e.
Dala barak halo ona kompremisiu ba arte marsia no arte ritual oinsa atu hakribi violensia maibe to’o ohin loron sei kontinua mosu konflito iha fatin balun Arte marsias iha suku Manleuana sai ezemplu ba suku sira seluk no komunidade iha Dili laran hodi hakribi violensia mai husi fuan no laran.
Luis Maria Da Silva Mota Nia espera katak, ho Serimonia Tara -Bandu ne’e ba oin kominidade sira hetan paz no rezultado ne’ebe diak.Tanba ne’e nia husu ba juventude ne’ebe hanesan futuru nasaun nian atu bele iha
Entertantu Reprezentante Arte marsiais PSHT no Korka, Jorge Marcal ho Estefanus Soares promote hodi garantia estabilidade iha suku. Nomos promove kolabora hamutuk ho organizasaun arte marsias no arte ritual no sira mos husu nafatin ba lideransa lia nain sira atu hakbesik diak liu tan ba juventude liu husi fo kampo servisu. Serimonia Tara-Bandu ne’e suporta husi,Ministeriu Solidaridade Sosial, USAID ,CRS, UNDP no Igreja.
Tara-Bandu, Hametin Orden no Pás iha Komunidade
Pratika tradisionál hanesan Tara-Bandu ne’ebé ema tau atensaun boot iha fatin barak Timor-Leste nian. Liu hosi Tara-Bandu ida ne’e membru komunidade sira hakotu sira-nia lia hodi bandu sasaen ka relasaun balun ne’ebé sira labele halo durante periodu ida nia laran ka iha períodu tomak iha sira-nia moris. Kona-ba ninia tempu depende ba bandu saida maka sira hakarak atu halo.
Akordu ida ne’e bele kobre kategoria oioin iha komunidade sira-nia moris. Iha fatin balun Tara-Bandu hodi halo jestaun ho rekursu sira lokál nian (iha ne‘ebé no bainhira sira bele tesi ka labele tesi ai, hamoos rai atu halo to‘os foun no buat sira seluk tan). Iha akordu sira hakotu-lia hodi fó diresaun ba sira kona-ba ai saida de’it mak sira bele tesi no ai sira ne’ebé mak ema labele tesi bainhira seidauk to’o nia tempu. Kuandu mosu problema ruma relasaun ho ai horis hirak iha ema ididak nia kintal, sira uza akordu hanesan mata-dalan hodi tesi sira nia lia.
Discussion about this post