Dili 15/10- Peskizador La’o Hamutuk organiza komunikadu imprensa ba loron Mundial Ai-han hodi Investe ba agrikultura sustentavel atu asegura ema nia direitu ba Ai-han.
Dala primeiru hakarak hato’o Parabens ba maluk toos- na’in no kamponeza sira hotu iha Timor-Leste nomós iha mundu tomak. Maske agrikultura sira sempre hasoru dezafiu oin-oin maibé ita boot sira nunka rende no sempre kontinua involve iha atividade produsaun ai-han ho fornese ai-han ba ema barak nia moris.
Portavoz Mariano Ferreira haktuir katak, Tema mundiàl ba selebrasaun loron ai-han ba tinan 2024 nian mak, Direitu ba Ai-Han atu Hadi’ak Moris no Futuru. Tema ne’e fó hanoin ba nasaun hotu katak asesu ba ai-han ne’e sai hanesan ema nia direitu, nune’e nasaun hotu tenke esforsu aan atu investe no prioritiza atividade produsaun ai-han nune’e bele reziliente liutan, Nia dehan iha Salaun La’o Hamutuk, Tersa Feira Ohin.
“Loron Mundial Ai-han ne’e fó hanoin mós mai ita hotu katak povu Timor-Leste barak mak sei hasoru problema asesu ba ai-han ne’ebé nutritivu, tanba ne’e sei bele fó impaktu ba sira-nia moris hahu ohin no ba futuru. Fatór boot balu ne’ebé sai kauza ba problema menus ai-han no malnutrisaun iha ita-nia rain mak, produsaun ai-han iha rai- laran seidauk másimu no dependénsia ba importasaun ai-han husi rai-liur sei barak ne’ebé la ho nutrisaun di’ak “.
Nune’e Mariano haktuir tan liutiha tinan rua-nulu resin, governo Timor-Leste no parseiru dezenvolvimentu sira gasta ona osan tokon ba tokon ba Setór Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta maibé seidauk asegura povu nia direitu ba ai-han. Tanba ne’e ami rekuñese katak, governu no parseiru dezenvolvimentu sira implementa ona programa lubuk ida hodi dezenvolve setór agrikultura hanesan harii irigasaun, distribui tratór fahe fini no adubu sira inklui extensionista iha area rurál sira. Maibé orientasaun programa hirak ne’e barak liu hasa’e produsaun foos no batar, mais seidauk fó atensaun ba produtu lokal sira seluk.
“Timor-Leste agora la’os importa de’it ba foos, maibé importa mós produtu lokál sira seluk ne’ebé antes ne’e ita-nia agrikultura sira produz makas hela, hanesan fehuk roupa, liis no tomate ne’ebé dadaun ne’e hatama tonelada barak husi Indonesia”.
Nune’e oportunidade Loron Mundial Ai-han iha tinan 2024 ne’e hakarak fó hanoin no rekomendasaun balu ba governu kona-ba oinsá bele haforsa setór agrikultura, hodi asegura povu nia direitu ba ai-han ne’ebé sufisiente ho nutritivu tuir dalan sustentavel, Hateten Mariano ba Jornalista sira, bainhira halo Komunikadu Imprensa Iha Salaun La’o Hamutuk.
“Ami espera katak iha ambitu debate OJE ba tinan 2025, ami-nia rekomendasaun sira ne’e bele ajuda governu no Parlamentu Nasional bele diskute ho kle’an nune’e bele aprova orsamentu ne’ebé sensitivu ba problema sira ne’ebé ita-nia setór agrikultura hasoru”.
Momentu ne’e Mariano sujere espesifiku ba governu atu konsidera primeiru prioritiza kapasitasaun no formasaun ba agrikutór, peskadór no haki’ak animal Sira atu hasa’e produsaun no jestaun tuir dalan ne’ebé sustentavel. Parte seluk mak bele kapasita mós familia agrikutór no peskadór atu hadia moris liuhusi diversifikasaun ekonomia ka fonte rendementu oin-oin.
Nia esklarese tan rezolve mós problema falta bee ba agrikultura, liuliu iha tenpu bailoron ne’ebé afeta kuaze agrikutór sira hotu. Parte seluk mak governo bele suporta grupu no negosiu ki’ik sira ne’ebé halo prosesamentu ba produtu agrikultura atu nune’e bele asesu ba ekipamentu modernu sira hodi hamosu produtu kompetetivu ho produtu importadu sira, Tenik Mariano
“Ami hakarak rekomenda nafatin ba governo nune’e kria ambiente atu agrikultór sira bele asesu di’ak liutan ba merkadu liuhusi hadia estrada rurál sira hodi fasilita komunidade sira. Seluk mak suporta peskadór Sira, liuhusi ajuda fasilidade ne’ebé adekuadu nune’e mós halo identifikasaun hodi kontrolu ba produtu ne’ebé kontinua tama husi NTT tanbe ne’e bele hamate produsaun rai-laran”.
Mariano alerta nafatin ba governo atu tau prioridade orsamentu ba promove hortikultura, haki’ak animal no ikan iha nivel uma- kain atu bele prodúz produtu ne’ebé saudável no iha nutrisaun di’ak ba familia, Nia Hakotu.
Jornalista Maria de Rosa
Discussion about this post