Noberta Vicente Soares da Cruz, naran estimada Berta oan husi Elsa Visente Soares no aman Augusto Soares da Cruz, Norberta oan dahaat (4) husi maun alin nain ualu (8), moris iha loron 27 fulan Novembru 1987, ho kondisaun defisiénsia fíziku ain, ohin loron sai hanesan cidadaun ida ne’ebé luta ba diretu Ema ho Defisiénsia sira nian, no daudaun ne’e nia hetan konfiansa nu’udar Diretora hodi lidera Organizasaun Community Based Rehabiltion Network Timor-Leste (CBRN-TL).
Antes sai diretora nia serbisu voluntariamente iha organizasaun, Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) halo advokasia oinsá ema hotu bele konsidera ema ho defisiénsia sira nia direitu iha Timor-Leste husi ne’e inspira nia kontinua serbisu iha organizasaun seluk. Iha tinan 2019 Noberta serbisu fali iha Organizasaun CBRN-TL hodi aplika koñesimentu ne’ebé nia hetan durante serbisu voluntáriu.
Nune’e ohin loron Berta lidera CBRN-TL hanesan organizasaun ema ho defisiénsia, nebe iha membru nain 17 hodi servisu foka ba dezenvolve no jere informasaun kona-ba Programa Community Based Rehabilitation ne’ebe inkluzivu ba Ema ho Defisiénsia hodi Prevene Violénsia hasoru feto no labarik feto ho defisiénsia, halo peskiza no monitorizasaun sira konaba situasaun ema ho defisiénsia hodi asesu ba asistensia servisu hanesan Saude, Edukasaun, Sosial no empoderamentu sira, servisu hamutuk ho Organizasaun ema ho defisiensia, CSO, Ajensia nasional no internasional hodi halo advokasia ba lei, politika, strategia sira nia implementasaun asegura benefisiu ba ema ho defisiénsia.
“bainhira ha’u hetan esperiensia husi organizasaun ne’e ha’u deside muda ba organizasaun seluk ne’ebé ho pozisaun diak liu hanesan field Oficcer husi ne’e ha’u senti kontente tanba ha’u hetan responsabilidade atu lidera iha baze ”
Norberta fahe hela informasaun ba komunidade sira
Foin sa’e feto ne’e informa liu tan durante iha dezafiu barak ne’ebé nia hasoru iha nia moris maibé dezáfiu hirak ne’e lahamate nia vontande atu kontinua luta hodi kontribui dezenvolvimentu.
“Dezafiu ne’ebé ha’u hasoru mak, ema halo diskriminasaun sá tan ami ho kondisaun fiziku defisiénsia hanesan, dala barak sira uza terminolojia ne’ebe diskrima ami no lafiar katak ami iha kapasidade hodi kontribui”
Feto origem Munisipiu Viqueque ne’e husu ba sosiedade atu kria kondisaun ne’e justu no igual ba ema hotu no trata ema nu’udar úmanu iha sosiedade laharee ba kondisaun fíziku. Tanba iha C-RDTL Artigu 21. (Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia) alinha 1. Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o kna’ar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia.
“husu ita hotu kria espasu igual ba ema hotu, labele diskrimina ami maske ami nia kondisaun maka defisiensia maibe ami nia kakutak la defisiensia”
Husi familia nia suporta Norberta remata nia estudu iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Edukasaun Arte e Humanidade(FEAH) departementu Biolojia iha 2015, feto ho idade 35 ne’e rekoñese liuhusi edukasaun bele realiza nia mehi. Nune’e nia mós husu ba nia maluk defisénsia atu aproveita oportunidade ho di’ak no labele lakon esperansa ba moris.
Reportajen: Ekipa Formandus Training GSR-3, Grupo 8
Discussion about this post