Radio, Online – Durante ne’e asuntu violensia domestika baseia ba jeneru sei kontinua sai hanesan dezafius boot iha setor Justisa. Tamba ne’e sosiedade sivil Jutice system monitoring programme (JSMP) halao lansamentu livru manuel oinsa posibilidade atu asesu ba setor justisa atu reklama vitima nia direitu ne’ebe mak viola no defende vitima nia direitu.
Iha lasanmentu livru manual ne’e, Diretor ezekutivu JSMP, Luis de Oliveira Sampaio iha edifisiu Kolmera Dili (20/4).
Diretor JSMP afirma , iha manual Violensia Bazeia ba Jeneru iha volume rua (2) vitima sira husu ba advogadu atu uza manual ida ne’e hanesan referensia pratiku. Tamba iha livro ne’e sublinha kestaun pratiku sira orentasaun oinsa mak atu atende vitima violensia bazeia ba jeneru no kestaun konplikadu sira.
“Ita nia sistema justisa formal konaba direitu atu fo testamoina a ba kazu sira ne’ebe involve feto no labarik ne’ebe mak iha kontekstu situasaun domestika, iha uma laran ninian ida ne’e sei kontinua sai dezafius,”Luis aprezenta.
Setor justisa problema violensia bazeia ba jeneru kontinua iziste tamba ne’e mak JSMP hein katak manual ne’e la fo solusaun hotu ba situasaun ba feto ninian maibe meus ida tan ne’ebe mak ita bele kaer atu fasilita no enkoraza ita servisu ho profional liu tan iha futuru oinsa mak bele fo apoi legal no intregadu ba vitima violensia bazeia ba jeneru iha Timor-Leste.
Iha parte seluk Sekertaria Estado ba Promosaun Igualdade Idelta Maria Rodrigues realsa katak ho lansamentu manual ida ne’e ba advogadu sira inportante tebtebes atu hametin no habelar no kuinesementu ba iha advogadu sira atu bele fo asistensia no sira nia kuinesementu profundu liu konaba refensaun violensia ba jeneru iha Timor-Leste.
“Tuir artigu 25 lei kontra violensia domestika katak vitima sira ne’ebe sei sofre ba violensia presiza hetan asistensia juridiku husi defensor nomos advogadu prifadu sira fo enfaze liu ktak vitima sira presija hetan atendimentu e nomos lahare ba vitima sira nia kapasidade atu selu advogadu sira ida ne’e ita presija tau atensaun hanesan vaktor ida inportante tebtebes tamba iha parte seluk advogadu prifadu sira iha ona direitu juridiku atu rekuinese no akompanya vitima violensia bazeia ba jeneru,tamba ne’e advogadu prifadu sira iha knar inportante tebtebes atu bele halo promosaun no promove igualdade de jeneru liu husi asistensia nomos sira mak sei reprejenta vitima sira iha sistema judicial”Idelta akresenta.
Vice Ministru Justisa, Ivo Valente ne’ebe partisipa mos iha seremonia lansamentu manual ne’e husu ba maluk feto sira ne’ebe wainhira sai vitima ba violensia Domestika labele tolera,labele nonok no labele premite atu sai nafatin vitima nune mak ita bele foti igualdade feto entre ho mane e foti diknidade feto Timor-Leste ninian ho nune mak it abele respeita ita nia norma sira Lei inan liu-liu artigu 26 no 27 konstituisaun da republika ninian.
Discussion about this post