Radio, online – Masakre Liquica ne’ebe halo husi Besi Merah Putih (BMP) involve Brimob no TNI, ho sistematiku iha 5-6 Abril tinan 1999 -2012 kompleta tinan sanulu resin tolu. Husi masakre ne’e seidauk iha prosesu justisa ne’ebe kredivel no justu.
“Akontesementu ne’e rezulta ema barak mate, kanek, hetan tortura, balun lakon no estraga mos uma kreda ne’ebe mak povu sira subar ba,” dehan Porta voz Celestino Gusmao liu husi konfrensia da imprensa ne’ebe realiza husi Aliansa Nasional Timor-Leste ba Tribunal Internasional (ANTI ) iha salaun Assosiasaun Hak Farol, Dili (10/4).
Porta voz ne’e afirma, akontesementu ne’e kuaze hanesan iha fatin hotu iha teritoriu Timor-Leste laran tomak antes no depois konsulta popular tinan 1999.
Asaun brutalismu no kruel husi Milisia BMP, Brimob no TNI, halo ema sivil barak moris ho tauk no trauma liu-liu feto, labarik no populasaun bai-bain sira.
To’o ohin loron, ema ne’ebe mate no lakon ho forsada iha masakre Liquica no masakre sira seluk, ONU no estadu Indonezia husik sira nia responsabilidade. Estadu Indonezia tenki simu responsabilidade ba aktus violasaun hotu tanba ONU fo fiar ba estadu Indonezia hodi asegura siguransa iha teritoriu Timor-Leste laran tomak durante prosesu konsultasaun popular.
Iha dia 5-6 Abril 2012 tinan sanulu resin tolu masakre Liquica,maibe seidauk iha prosesu justisa ida ne’ebe kredivel no justu hodi fo lia los ba povu Timor-Leste,Vitima no familia sira.
ONU foti ona pasu pozitivu balun atu responde ba asuntu justisa ba krime grave durante dekade ida liu ona, atraves husi estabelesementu Unidade Crime Seriu (SCU), atu investiga no prosesu krime sira ne’ebe akontese durante periodu okupasaun Indonezia nian iha Timor, hodi nune bele husu responsabilidade ba autor kriminozu ne’ebe mak komete krime violasaun direitu umanus iha tinan 1999.
Aleinde ne’e espesial panel atu julga autor komete krime seriu no Komisaun peritus atu reporta ba efetividade ba sevisu judicial inklui Tribunal Ad-Hoc Iha Jakarta.
Maibe asaun sira ne’e la kontinua husi konsellu seguransa,aliened ne’e SCU No SP sira nia mandate atu investiga deit ba kazu sira ne’ebe akontese iha tinan 1999 hodi exklue tiha 99% homisidiu ne’ebe halo entre tinan 1975 no 1998.
Iha parte seluk, ONU nia reprezentante iha Timor-Leste kolia bebeik katak ONU la tolera impunidade atu prevalese maibe la hahu ho ekanismu ne’ebe efetivu ruma hodi hetan buat ne’ebe sira kolia hodi halao prosesu julgamentu ba kriminozu barak ne’ebe to’o ohin loron moris livre no hetan protesaun husi Governu Indonesia rasik.
Estadu Timor-Leste mos to’o agora seidauk hakarak koalia konaba kazu krime pasadu sira maibe preokupa liu relasaun diplomatiku ho Indonezi.tanba kompremisiu politika ne’ebe estadu rua (Timor no Indonezia) halo hodi ignora justisa no Akuntabilidade ba Vitima no povu Timor-Leste.
Organizasaun no Individu ne’ebe asina dokumentus ne’e mak Asosiasaun Vitima, La’o Hamutuk, Asosiasaun HAK, JSMP, FONGTIL, Fokupers, FTM, CDI, MDI, ICTJ, Komisaun Justisa e Pas STP-CAVR, KSI,KUP-UNDIL, Komite 12 Novembru no Front Mahasiswa Timor-Leste.
Discussion about this post