Radio online – Sosiedade sivil Luta Hamutuk (LH) mobiliza fokal poin mai husi distritu 8 atu hatene lolos knar governu nian ba prosesu dezenvolvimentu nasaun ne’e nomos oinsa prevene korupsaun.
Diretor ezekutivo Luta Hamutuk Mericio Akara Kuartas, (16/11) iha salao Joao Paulo II Comoro, Dili ba jornalista hateten, objetivu treinamento fokal poin durante loron tolu atu provoka fokal poin sira hodi kontrola didiak governu nia aktividades iha Distritu sira. Treinamentu sai hanesan regular.
Liu husi meus ne’e atu dudu fokal point bele ba iha ididak nia distritu atu esplika ba povu , oinsa komunidade rasik bele hatene konaba asuntu fundo mina rai, orsamento geral do estado no mos partispasaun komunidade iha prosesu dezenvolviment nasional.
Benefisiu husi treinamentu ne’e ba partisipantes sira bele hatene riku soin iha rai laran ne’e ba governu ho aloka orsamentu. Kontrolsaun fokal point husi LH ba governu lokal hanesan prevene korupsaun kolusaun nepotismo ( KKN )
“Hau fo ezemplo mak administardor sira keta fo projeto ba malu entau sira bele hatene oinsa atu husu tuir, tamba saida mak fo projeto ba malu, hodi sira halo relatoriu ba parte component. Objetivo mak governu bele ba treino hodi bele resolve,”Mericio informa .
Mericio esplika tan katak LH nia monitorizasaun iha Timor Leste normalmente problema bo’ot liu mak estrada, tamba kompanha ba hadi sira la iha ekipamentu ne’ebe sufsiente. Lori deit silindru ki’ik ne’e la kleur estrada a’at fali ona.
Problemas bo’ot liu mak ahi elektrisidade. Luta Hamutuk nia hare iha Timor laran tomak kuaze 60 % ema seidauk asesu ba ahi elektrisidade. Liu husi treinamentu ne’e fokal poin sira ejiji liu mak parte Saude, ezemplu klinika do’ok liu husi povu iha area rurais.
Partisipante Fokal Poin Distritu Viqueque, Ernesto Miguel dehan, tuir treinamento ne’e oinsa bele hatene didiak planu governu nian no bele konttrola didiak ba governu hodi implementa iha distritu ba prosesu dezenvolvimentu nasional.
“Liu husi treiamento ida ne’e hau bele implementa iha suku hanesan sidadaun ida , tamba dala barak governu koalia midar iha ibun deit, maibe realidade iha implementasaun la iha alias zero. Tamba ne’e iha futuru hau bele kria ponte ida ho LH atu bele lori povo nia hanoin ne’e iha nasional,”nia konfesa.
Discussion about this post