Radio, online – La’o Hamutuk sente katak estadu ida ho multi-partidáriu nudár elementu esensiál ba demokrasia loloos, hodi fó espasu atu diskute no konSIDAra perspetiva sira ne’ebé diferente ho partisipasaun públiku.
Parlamentu nudár fatin loloos ba ida ne’e atu akontese, no ami triste katak iha ne’ebá sei iha partidu uitoan de’it iha Parlamentu tuir mai ne’e kompara ho lejislatura ida liu ba. Ami espera katak iha ne’ebá sei kontinua opozisaun Parlamentár ida ne’ebé forte, ativu, atu fó proposta alternativa ba inisiativa Governu nian.
Ida ne’e nesesáriu ba transparénsia no partisipasaun públiku atu hili diresaun ba rai doben ida ne’e – la preokupa se mak Primeiru Ministru no partidu sira ne’ebé de’it mak forma Governu.
Ami konkorda ho determinasaun husi hakerek-na’in sira ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne’ebé “Hateten hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu hasoru forma oin-oin tirania nian, opresaun, dominasaun no kaketak sosiál, kulturál ka tuir relijiaun, atu defende independénsia nasionál, respeita no fó garantia ba direitus umanus, no ema sidadaun sira-nia direitu fundamentál, atu kaer metin prinsípiu haketak podér iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mós foti sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maun-alin.”
Iha Governu Unidade Nasionál ida, debates polítika sei halo iha Konsellu Ministru, iha odamatan ne’ebé taka nia kotuk. Sidadaun sira sei labele tuir ka partisipa iha desizaun ne’ebé importante. Ami espera katak Konsellu Ministru foun sei bele fó fatin atu hetan observasaun no bele asesu-ba kompara ho ida liu ba, maibé iha Governu Unidade Nasionál laiha garantia.
Ho Prezidente ida ne’ebé besik liu ba Primeiru Ministru, Timor-Leste sei iha check and balance uitoan duke durante tinan lima kotuk, bainhira ita iha Prezidente ida ne’ebé independente, no opozisaun Parlamentár ne’ebé moris, no pluralistiku. Check hirak ne’e mak bolu korruptor sira atu ba hatán no prevene inisiativa sira ne’ebé ladún matenek hanesan Kompañia Investimentu Timor-Leste no proposta Lei ba Rai, nune’e mós atu hadi’ak polítika no projetu sira.
Maibé iha tinan hirak daudauk ne’e, Orsamentu Estadu sa’e maka’as los, ema uitoan de’it mak hili diresaun sira, no sira mak halo duni erru. Ami espera katak bainhira periodu eleisaun ne’e liu tiha, Timor-Leste nia lider polítiku sira sei tau sira nia enerjia ba jestaun nasaun ida ne’e nia riku soin, servisu, diresaun no prioridade sira. Ami hakarak hare diskusaun polítika ne’ebé sériu liu duke saida mak ita hare durante kampaña eleisaun.
Asuntu sira ne’ebé kritikal – Kintu Governu Konstitusionál dala ruma sei sai Governu ida ikus liu ho riku soin mina-rai ne’ebé signifikante atu gasta. Karik ita la uza rendimentu husi esportasaun mina-rai hirak ne’e atu harii ita nia ekonomia naun petróleu, hamenus dependénsia importasaun, haforsa agrikultura no harii rekursu umanu ne’ebé forte atu substitui mina-rai, ita sei hasoru dezastre lalais hafoin 2017.
Governu ida lahó institusionaliza opozisaun polítika — maski bolu “Unidade Nasionál” ka “Estadu ho Partidu Ida De’it” — dala barak halo desizaun ne’ebé fraku no ignora povo nia hakarak, ameasa futuru jerasaun Timor-Leste oin mai.
La preokupa partidu sira ne’ebé mak forma Governu, La’o Hamutuk no organizasaun sosiedade sivíl sira seluk nafatin kontinua atu koko hodi reprezenta hakarak no nesesidade husi povu kbiit laek no sira ne’ebé vulneravel liu. Ami espera katak ami sei iha aliadu iha Parlamentu atu servisu hamutuk ba.
Discussion about this post