Radio, online – Opiniaun ne’e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain. Redasaun fo pasu menu ne’e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor Leste.
CCD, 15 Jullu 2012. Iha diskursu prezidenti partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão koalia pontu save sira hodi salvaguarda interese nasional iha konjuntura ne’ebé Timor-Leste liu daudauk maka:
1. Estabilidade nasional, hodi misaun Nasoens Unidas nian maka UNMIT no ISF bele fila no komunidade internasional fiar katak Timor-Leste sai tiha ona duni husi perigu atu sai estadu failladu.
Estabilidade nasional ho kontribuisaun mai husi partidu polítiku sira, instituisaun estadu nian, sosiedade sivil hodi garante estabilidade nasional. Fator seluk bá estabilidade nasional maka reforma bá instituisaun FALINTIL-Força Defesa Timor-Leste (F-FDTL) no Policia Nacional Timor-Leste (PNTL) nia laran, hodi kria kultura profesionalismu, la afila bá partidu no disiplina, hodi tau matan bá promosaun, tuir deit méritu husi membru sira.
2. Viabiliza estadu de direitu demokrátiku, hodi hametin nafatin instituisaun estadu nian no hametin sistema “checks and balances” bele sai efetivu duni. Sosiedade sivil sira nia papel mos importante, husi Igreija to’o ONGs, tenki hare mos bá asuntu ida ne’e, ne’ebé importante tebes bá estadu ne’ebé sei nurak.
3. Dezenvolvimentu nasional, aspetu ida husi interese nasional, hodi fo hakat ne’ebé presiza atu hadia Timor-Leste no hadia povu nia moris, tuir planu estratejiku ne’ebé iha ona.
Husi konjuntura ne’ebé konsidera ona iha leten, partidu CNRT aprezenta senariu diskusaun iha Konferensia Nasional Kuadru Superior kona-bá vantajen no desvantajen hodi forma V Governu Konstituisional maka hanesan tuir mai ne’e:
1. Partidu CNRT sai hanesan opozisaun
2. Partidu CNRT forma governu:
• Governu Unidade Nasional
• Governu Inkluzaun
3. Partidu CNRT halo Koligasaun:
• Koligasaun partidu CNRT – Frente Revolucionario Timor-Leste Independente (FRETILIN)
• Koligasaun partidu CNRT – Partidu Demokrátiku (PD) no Frente-Mudansa.
Husi senariu ne’ebé aprezenta iha diskusaun grupu, konferensista ne’ebé mai husi distritu 13 sira aprezenta razaun sira bá formasaun governu nian. Fundasaun Mahein (FM) nian observasaun durante konferensia hala’o, iha diskusaun grupu no plenaria konferensia nian konferensista sira ho linguajem ne’ebé kroat hasoru senariu sira ne’ebé konsidera ona tama iha iha diskusaun grupu no plenaria.
Konferensista sira maioria kestiona makáas kona-bá desvantajem sira ne’ebé konsidera hanesan dezafiu bá CNRT, wainhira forma guvernu. Maibé la iha ánaliza substansia husi konferensista ba interese nasional nian ne’ebé sublina ona iha pontu premeiru kona-bá estabilidade nasional. Fundasaun Mahein (FM) nian observasaun durante diskusaun grupu konferensista diskute senariu vantajen no desvantajem kona-bá formasaun governu ho emeosaun deit, la iha ánaliza rasional ruma ba substansia senariu nian. Reazen makáas husi konferensista sira ba senariu terseiru pontu premeiru CNRT koligasaun ho partidu FRETILIN ne’ebé kritika makáas ho liafuan kroat hasoru senariu ne’e.
Situasaun ne’ebé povu tomak Timor-Leste akompañia, husi rezultadu konferensia partidu CNRT disidi atu halo koligasaun ho PD no Frente-Mudansa hodi forma V governu konstituisional. Fundasaun Mahein (FM) nian observasaun desizaun husi Konferensia Nasional Kuadru Superior, disidi partidu CNRT halo koligasaun ho PD no Frente-Mudansa, liu deit minutu balu nia laran resposta kedas ho violensia husi elementu balu ne’ebé la simu desizaun ida ne’e. Situasaun kontinua manas iha kapital Dili, akontese atakes balu iha parte Komoro, Becora, Kintal Boot no Santa Cruz rezulta ema balu kanek no transporte públiku, privadu, UN no polisia nian hetan estragus.
Husi insidenti sira ne’ebé akontese, atuasaun PNTL lansa kedas ho tiruteus balu iha kapital Dili. Fundasaun Mahein (FM) nian hare katak tiruteus ne’ebé lansa husi PNTL la’os solusaun atu halo atuasaun ba insidenti ne’ebé akontese. Iha Dekretu-Lei Nú. 43/2011, 21 Setembru, Rejime Jurídiku Kona-Ba Uzu Forsa Nian hatete: Iha artigu 7, sei permite de’it uzu forsa ho kualkér espésie ka natureza kilat bainhira uzu kualkér meius menus grave sira-seluk imposivel ka hatudu insufisiente. Fundasaun Mahein (FM) nian hare katak PNTL failla iha planu operasaun nian ne’ebé antisipa ba situasaun ne’ebé perturbe ordem públika. Maske antes ne’e PNTL iha ona mapa operasaun no identifika fatin sira risku ba violensia.
Povu Timor-Leste foin sai husi konflitu ne’ebé naruk, trauma ho situasaun iha okupasaun nian ukun no krize polítika no militar tinan 2006, kilat tarutu dalabarak povu asosia ho funu. Ho meius uza kilat nian bele restaura fila fali ordem públika maibé trauma kontinua povu sente. Komunidade iha kapital Dili paniku, komunidade balu aruma hela nia sasan atu ba distritu sira. Implikasaun seluk bá komunidade sira iha Dili, liu-liu estudante sira iha eskola balu la hala’o ezame tanba paniku ho situasaun ne’ebé akontese. Informasaun husi povu sira iha distritu, wainhira rona kilat tarutu iha kapital Dili asosia kedas katak Dili nakfera fila fali ona no violensia makáas iha bairo sira.
Fundasaun Mahein (FM) fo hanoin ba públiku tomak katak hodi hanoin lisuk atuasaun PNTL ho tiru mak solusaun ka? Iha sorin seluk, linguajem kro’at husi polítiku sira kontinua soe bá públiku maka kontribui ba estabilidade? Ikus liu, destroisaun ba ordem públiku maka solusaun bá desizaun polítika ruma ka? (FM)
Discussion about this post