Thursday, May 29, 2025
Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz
Advertisement
  • Varanda
    • Vizaun & Misaun
  • Se Mak Ami
  • Notisia
    • Atualidade
    • Feature News
  • GenderEquality
  • Desportu
  • Opiniaun
  • Artista
  • Foto
  • Programa Radio & Orariu
No Result
View All Result
Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz
  • Varanda
    • Vizaun & Misaun
  • Se Mak Ami
  • Notisia
    • Atualidade
    • Feature News
  • GenderEquality
  • Desportu
  • Opiniaun
  • Artista
  • Foto
  • Programa Radio & Orariu
No Result
View All Result
Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz
No Result
View All Result
Home Ekonomia

Lixu Iha Impaktu Bo’ot ba Saúde no Ambiente, Maibé iha Mós Benefísiu

Eva Florentina by Eva Florentina
October 29, 2024
in Ekonomia, Feature News, Inclusivo, Intervista, Politiku, Social
0
Lixu Iha Impaktu Bo’ot ba Saúde no Ambiente, Maibé iha Mós Benefísiu
193
SHARES
771
VIEWS
Share on FacebookShare on TwitterShare on Whatsapp

DILI, 06/08/2024- Lixu sai ona preokupasaun públiku liuliu iha kapitál Timor-Leste munisípiu Dili. Kada loron populsaun sempre produz lixu 0,80 %- 0,85% husi ema nain ida, entaun husi totál populasaun milaun ida resin iha sidade Dili prodús lixu toneladas 930 kada loron.

Husi esforsu hirak ne’ebé governu Timor-Leste halo husi uluk to’o loron ohin lixu kontinua sai problema boot iha sosiedade, tanba liuhusi produtu importadu ne’ebé populasaun Timor-Leste Konsumu sai mós destinasaun ba lixu tanba aihan sira ne’ebé fábarika husi nasaun importador sira, sempre uza plástiku, lata no surat tahan.

Sosiedade Sivíl liu husi Diretor Luta Hamutuk José Alves da Costa haree prosesu jestaun lixu seidauk másimu liuliu ekipa koleksaun lixu seidauk servisu másimu ba rekolla lixu, tanba kapitál Dili sai hanesan produsaun lixu barak liu, kuaze iha bairu bairu sira.

“Iha fatin balun ita bele kategoria di’ak ona, hanesan iha farol jestaun lixu di’ak tebes tanba kuaze oras 4 oras ou oras lima kareta kamioneta sira komesa mai tula ona, ne’ebé sempre mós hela de’it. maibé iha fatin balun dalaruma semana ida dala ida, hanesan merkadu Comoro, Taibesi, ida ne’e lixu ne’e ita la’o liu oin halai tiha, maibé nunka mais iha kolektor atu mai foti lixu ne’e,” hateten Diretor Luta Hamutuk José Alves da Costa

Imajen : Diretor Luta Hamutuk José Alves da Costa

Nia hateten bainhira laiha jestaun lixu ho di’ak konserteza sei kontribui ba saúde públiku, tanba lixu barak kria susuk no lalar barak entaun ida ne’e bele implika ba ema nia saúde no ambiente.

“Ba iha ambiente ne’e konserteza nia implikasaun boot, ezemplu ita la tau iha lixu iha nia fatin soe arbiru de’it be’e mai lori ba iha tasi halo fo’er tasi sei estraga ambeinte tasi nian. Tanba ne’e presiza sidadaun eduka ninia an oinsa atu lixu iha nia fatin ho asegura oinsa labele ba iha tasi, no loja ka kompaña ne’ebé prodús lixu barak tenki ba soe rasik nune’e labele halo foer sidade ka fatin públiku hanesan sidade Dili” Diretór ne’e akresenta.

Iha polítika oitavu governu nian munisípiu Dili konsege hatama ekipamentus lubuk ba halo jestaun lixu nian, maibé to’o ohin loron seidauk bele distribui tanba iha problema kona-ba pagamentu ba iha kompaña, entaun kompaña seidauk bele entrega ofisiál ba iha  governu administrasaun munisípiu Dili hodi halo jesatun lixu.

Perspetiva seluk husi Elisa Joana Gusmão hanesan Akademista iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e- UNTL, hare’e mós katak lixu iha impaktu bo’ot tebes ba iha ambiente no saúde, tanba ne’e governu presiza iha polítika ne’ebé di’ak no rigorosu atu resolve problema Lixu iha Timor-Leste.

Imajen: Elisa Joana Gusmão (Akademista UNTL)

“Antes ita ko’alia kona-ba nia impaktu ita presiza hatene katak ambiente mak buat hotu hotu ne’ebé haleu ita, nune’e mós fatin sira ne’ebé ita hela ba, tanba sa governu la organiza no la servisu ho setór privadu sira ne’ebé fokus ba iha recycle no reuse nian hodi halo jesatun ba lixu sira, tanba Timor-Leste iha ona polítika zero plástiku maibé seidauk iha solusaun ba problema refere,” informa Elisa Joana Gusmão

Estudante Hadomi Natureza (ESHANA) Elisa hateten, bainhira laiha jestaun di’ak ba lixu mak sei estraga bio diversidade tasi no planeta rai, tanba lixu iha tipu rua, ida maka lixu organiku mak fo’er sira ne’ebé sei bele dodok hanesan, hudi kulit, modo tahan no hahan restu, no lixu non organiku  mak fo’er sira ne’ebé labele dodok, hanesan masa, aqua, plástiku, roda, fiu sira.

“Bainhira ita la tau tuir lixu iha nia fatin maka , tempu udan, udan been sei lori fo’er sira ne’e ba tasi, sei fó impaktu ladiak ba biodiversidade tasi (hanesan ikan sira no animal tasi nian) no liga ho turizmu vizitante sira mós baruk atu vizita tanba ambiente tasi la moos, parte seluk  impaktu mós ba ai-horis sira, no halo rai sira la bokur” Elisa haktuir

Ho lixu ne’ebé sai problema no seidauk iha solusaun mak akadesmista ne’e rekomenda ba:

1 Governu– presiza kria lei ne’ebé rigorosu ba iha problema ambiental nian, no koko servisu hamutuk ho grupu no setor privado atu resolve problema lixu;

2 Setór Privadu – kolabora hamutuk, atu halo servisu, produsaun ruma presiza tau lixu iha nia fatin;

3 Joven sira- koko sai hanesan ajente transformador hodi halo mudansa positivu ba rai ne’e, karik ema ruma soe lixu arbiru, koko atu hasee ka ko’alia ba nia no kolabora hodi tau fo’er ka lixu iha nia fatin. los duni ko’alia dala ida nia sei la halo tuir, maibé kuandu ko’alia beibeik nia sei halo asaun positivu.

Maske seidauk iha alternativu di’ak hodi resolve lixu iha Timor-leste, maibé movimentu no organiazaun kiik sira Timor-Leste iha vontade no kriativu hodi transorma lixu sai fali produtu ne’ebé iha valór maske seidauk másimu.

Hanesan organizasuan Hametin Agrikultura Sustentavél Timor Lorosa’e (Hasatil) iha inisiativa organiza joventude sira hodi halo rejiklajen ba iha lixu sira.

“Razaun fundamentu maka, kestaun lixu iha ita nia rai ne’e sai preokupasaun, no mós sai problema ida ne’ebé maka seidauk hetan mekanismu ho modelu jestaun lixu ne’ebé maka asegura ou redús nia impkatu ba ita nia ambiente iha nasaun. Entaun ba ha’u nia haree ita hanesan sidadaun ida hamosu preokupasaun iha ita nia pensamentu ne’e sei la fó solusaun ba situasaun ida ne’e” Tenik Koordenador Jerál HASATIL, Gil Horacio Boavida.

Imajen: Kooordenador Jerál, HASATIL Gil Horacio Boavida

Diretor ne’e hatete, objetivu husi resiklajen mak bele ajuda transforma fila fali sasan lixu sira sai ba produtu ne’ebé iha valór no bele fa’an.

lixu barak ba so’e deit iha Tibar no sunu de’it, entaun kestaun no nia impaktu kontinua ba populasaun sira tanba suar ne’e halo poluisaun ida ne’e bele estraga fali ita ambiente no afeta mós ba ema nia saude”

imajen: Rezultadu Resiklajen husi HASATIL prontu ona hodi fa’an

Nia haktuir Atividade resiklajen hanesan meius advokasia ida atu fó atensaun ba governante sira katak, lixu ne’e sai hanesan problema boot ba rai ne’e, entaun sei ko’alia de’it iha preokupasaun sei la fo solusaun. Governu tenki iha responsabilidade boot no apoiu atividade hirak ne’e para bele kontribui dadaun ba redús lixu atu labele fó impaktu ba nasaun Timor-Leste.

Iha parte seluk Organizasaun RELOKA ho sira nia kritividade no tranforma lixu sai ba produtu inovativu nu’udar parte ida kontribui ba redúsaun Lixu iha Timor-Leste. 

Imajen Diretora RELOKA, Hilly H. Bouwman

“Importante primeiru ba ami mak inkluzaun ba ema, atu fo oportunidade ba ema hotu hotu inklui iha servisu no iha sosiedade no ami mós sempre haree ba ita-nia ambiente. Ita nia ambiente dalaruma senti triste ita haree fo’er barak, ita haree ema seidauk hanoin kona ba resiklajen, nune’e ami komesa atu haree saida mak valór husi lixu” dehan Diretora Reloka Hilly H. Bouwman.

Tipu resiklajen ne’ebé daudaun RELOKA halo transformasaun maka hahu  botir sai ba kopu “Atividade resiklajen ne’ebé iha ami komesa ho kopu, maibé agora ami halo sasan husi hena halo pasta ami uza sasan tekniku husi borda hanaesan suku liman, hanesan hena ba dapur, hena ba meza no seluk tan” No rezultadu husi resiklajen ne’e sei faan fila fali iha loja sira. Benefisiu husi resiklajen direta ba ema, tanba ohin loron ema maioria iha Dili mak konese ona kopu husi RELOKA ne’ebé antes ne’e konesidu ho botir matan.

Lixu la’os problema de’it, maibé lixu bele sai solusaun bainhira buka dalan transforma ba ekonomia ne’ebé di’ak, liuliu hare’e fali husi mikro indústria sira liu husi artes jenatus no kriativas hodi tranforma fali ba família kiik sira nia rendimentu no bele kria kampu traballu ba an rasik.

Istoria ne’ebe hakerek parte husi programa Jurnalismu ambientál ne’ebe hetan apoiu husi DW Academy Alemanha, kolabora ho Fundasaun Haburas iha Timor-Leste.

Jornalista: Natalino Ximenes

Previous Post

Hasa’e Jornalista Sira nia Abilidade Hakerek Sensível ba Jéneru liuhusi Rekursu Manual no Livriñu Matadalan

Next Post

The 10th Anniversary of the HWPL World Peace Summit Celebrates a Decade of Global Commitment to Peace

Eva Florentina

Eva Florentina

Related Posts

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu
Notisia

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu

April 1, 2025
Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV
Notisia

Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV

March 26, 2025
SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ
Notisia

SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ

March 24, 2025
AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika
Notisia

AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika

March 20, 2025
SEI  Enkontru Dahuluk ho Rede Referal Sira
Notisia

SEI  Enkontru Dahuluk ho Rede Referal Sira

March 18, 2025
SEI no Institute of Business IOB Hala’o Dialogu Kona-ba Prevensaun Violénsia Hasoru Jéneru
Notisia

SEI no Institute of Business IOB Hala’o Dialogu Kona-ba Prevensaun Violénsia Hasoru Jéneru

March 14, 2025
Next Post
The 10th Anniversary of the HWPL World Peace Summit Celebrates a Decade of Global Commitment to Peace

The 10th Anniversary of the HWPL World Peace Summit Celebrates a Decade of Global Commitment to Peace

Discussion about this post

Your browser does not support the audio element.
Fans na'in: mak rona hela
Loading ...
Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Stream Proxy

POPULAR

  • DALIA SOARES PEREIRA FINALISTA CS-UNTL, HARÍ RASIK NIA MÉDIA

    DALIA SOARES PEREIRA FINALISTA CS-UNTL, HARÍ RASIK NIA MÉDIA

    1266 shares
    Share 506 Tweet 317
  • SERVISU VOLUNTÁRIU TINAN 13 IKUS MAI MARIA (EMI) HETAN KONFIANSA  SAI JESTORA IHA RÁDIO KOMUNIDADE RAIHUSAR

    400 shares
    Share 160 Tweet 100
  • Hasa’e Folin Tarifa DNTT Prende Ona Bís Haat

    386 shares
    Share 154 Tweet 97
  • Hetan Oportunidade ba Austrália Abel Susesu Hola Rai no Halo Uma ba Inan Aman.

    363 shares
    Share 145 Tweet 91
  • Partisipasaun Feto iha Lideransa Importante ba Dezenvolvementu Suku no Nasionál

    325 shares
    Share 130 Tweet 81

KONTAKTU AMI

Avenida Hudi Laran, Usindo
Dili, Timor-Leste

Recent News

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu

April 1, 2025
Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV

Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV

March 26, 2025
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact

© 2021 Radio Liberdade Dili - Powered by FMDC & Hosted by Kalohan.NET

No Result
View All Result
  • Varanda
    • Vizaun & Misaun
  • Se Mak Ami
  • Notisia
    • Atualidade
    • Feature News
  • Gender
  • Desportu
  • Opiniaun
  • Artista
  • Foto
  • Programa Radio & Orariu

© 2021 Radio Liberdade Dili - Powered by FMDC & Hosted by Kalohan.NET