Maunelson Amay
Abstratu
Artigu ida ne’e nu’udar opiniaun ba Luta femenizmu, entre, Egoismu hodi análiza ba kontradisaun idea sira ne’ebé mosu iha kontestu luta femenizmu iha Timor-leste. Tamba sa mak luta femenizmu ne’e egoizmu? Ho perspetiva pessoál uza prosesu dedutiva no Rakyat Husein nia analizasaun kona-ba sikap keliru kaum Marxis hodi haree/leno Luta femenista sira iha organizasaun, movimentu tantu independente ne’ebé ho nia métodu luta diferente, iha femenizmu liberal, konservativu, progresivu, marxista no radikál. Sira ne’e hotu dala-barak ko’alia luta ba interese feto koletivu maibé iha kontráriu uituan talvez balun prátika lahó teória, no seluk hanoin ba diskusaun teória iha akademiku sira haluhan nia prátika essénsia ba harahun sistema androsentrizmu no kapitalizmu, sorin seluk mós uza feto pobreza no rurál ka kolektivu hodi atinje ba sira nia projetu. Dezenvolvimentu sosiedade nian lori ema ba kria norma sosiál, kulturál, ekonómia no polítiku liu-husi ema nia atividade loron-loron, mak forma ema nia mentalidade ho norma sira ne’ebé veinkulu iha sosiedade nia le’et. Ho ida ne’e mak ha’u hakarak akresenta perspetiva jerál sira hodi análiza ba kondisaun ne’ebé dinámika tuir podér no priveléjiu ne’ebé tuir lolo’os ema hotu sente no komprende maibé mosu kontradisaun ida hodi promove pessoál ida nia interesse ho diresaun ne’ebé la klaru maibé hatudu de’it intelektuál. Liafuan xave sira: Luta, egoizmu, norma, no atividade sosiál
Ema no Koñesimentu
Liafuan ida Ema dala-barak filozofu sira fó nia definisaun oin-oin, ema hanesan ser sosiál, kriasaun maromak nian, animál rasionál no ema mak buat moris ida ne’ebé mak bele produz buat ruma. Iha ne’e ita haree katak ema mak buat moris ida ne’ebé bele halo transformasaun no forma normativu sira i no mós kria relasaun emosionál ho ema seluk no natureza.
Umanu ida dezenvolve aan liu-husi prosesu atividade sosiál, biolójia no psikolójia no koñesimentu ne’ebé forma husi prátika ne’ebé kada loron sempre movimentasaun eh hala’o buat ruma ne’ebé ele tulun nia moris ne’e kontinua ba oin. Ema hanesan alvu prinsipál iha koñesimentu, no nia ejisténsia bele hala’o nia kriasaun, transformasaun foun to’o nia moris hetan finalidade.
Koñesimentu mai husi emperikamente, no realidade hanoin sira. Koñesimentu justifika husi realidade to’o ba aprofunda nia mentalidade ida ke rasiosínu. Iha koñesimentu transforma ba abilidade atu hatur norma sosiál sira, la’os naturál buat ida kesi metin ema iha vida sosiál. Se bele análiza tuir área filosofia direitu sira nia haree iha lei irasionál ida ne’e demais ilustradu liu, entaun ema moris iha lei rasionál sira.
Entre ema iha prinsípiu ho koñesimentu sira. Hanoin katak moris ne’e iha ínisiativa ho hala’o nia verdade. Liberdade lo’os atu koñese hodi hasa’e kualidade esperénsia sira ba hala’o estudu sientífíku sira. Maibé barak liu hahú ho materiál manuál ba mudansa teknolójia sira ne’ebé frájil to’o iha avansadu. Ema nia koñesimentu útil no razoavél fornese husi prátika beibeik, hodi re-kontrui teória foun no teória ne’ebé reziste.
Hasa’e esperénsia dala-barak ita komprende ida ne’e nu’udar kreximentu ba ema nia esforsu hodi hetan nia valor lolo’os, talvez iha fallansu maibé dinámika la’os estatika. Iha mudansa sira mak hatur ema presiza iha étika no morál tuir versaun lei irasionál. Sosiedade presiza liu ema ne’ebé iha koñesimentu hara’ik aan no la’o tuir prátika dez-evidénsia ne’ebé sai norma. Ema hanoin de’it saida mak ita hala’o maske laiha kolaborasaun maibé bele hala’o de’it nu’udar ema ne’ebé iha koñesimentu ho haraik aan. Tuir lolo’os tenke sobu, la’os simu nu’udar doutrina.
Sosiedade no klasse sosiál
Sosiedade foun ne’ebé iha modernu to’o mai iha posmodernidade ema komesa hanoin no dezenvolve pensamentu siéntifiku sira liu-husi vida kotidiana, livru, jurnál no mídia masa sira. Ema ne’ebé moris hanoin oinsá moris ne’e bele satisfeitu tuir kondisaun. Entaun ho ida ne’e presiza hala’o nia servisu maka’as hodi to’o ba atinjementu ida ho verdade.
Evoluisaun ema, sosiedade no natureza la ses malu sempre nakait ba malu, iha kontradisaun sira mak hamosu buat ruma, husi kontradisaun interna, médiu no esterna mak forma prátika ida ne’ebé ho nia objetividade, hodi re-akumulasaun ba teória ida ke mais estruturál.
Tansá ita ko’alia evoluisaun ema, sosiedade no natureza? Tamba sira ema, sosiedade no natureza ne’e iha relasaun intimu ba malu, la haketak sira sein razaun ida ho fundamentu, sira iha dependénsia ba malu.Ema nia moris atu hahú moris nafatin ba oin iha obrigatóriu presiza tebes natureza. Ema, sosiedade no natureza la’os bu’at ida ne’ebé la booa-an maibé dinámika tebes. Iha kreximentu infra-estrutura sira to’o ba forma asaun ida super-estruturál, ema uza nia rásio hodi luta.
Sosiedade ne’e mudansa tan ejisténsia umanu nian emosionál iha relasaun entre estrutura sosiál. Husi forma sosiál mak hahoris línguajen sira, hatur eh fó hatene ema nia moris ne’e iha separasaun entre Mane no Feto. Iha tipu maskulinu no femenina mak fasilita mane no feto nia dilema iha sosiedade nia le’et.
Sosiedade hatur ka fó hatene ba ema iha momentu ne’ebé iha tinan rihun ba rihun liu ba, ho termu Mane no Feto, haketak ona esénsia lolo’os husi umanidade. Sira haree ho maneira ne’ebé mais urjénsia, tansá mak ha’u hateten nune’e iha ne’ebé sosiedade uluk liu ba, ema haree husi forsa ema nian laiha peskiza no peskiza sientifika hanesan mundu oin loron hodi fó naran ba objetu ka sujeitu ida. Entaun iha sosiedade ohin loron ema define Mane no Feto primeiru liu iha parte biolójia, psikolójia no forsa traballu.
Mane sira tuir siénsia biolójia haree husi orgaun isin lolon nian. Sai mane nia tenke iha penis, esperman, hasan rahun. Se Feto karik ema haree liu ba iha vájina, hirus matan no bele kous oan. Iha psikolójia ema haree Mane no Feto liu-husi emosionál dala-barak ema haree katak feto sira nia mentalidade ne’e tun liu duké mane. Iha ema psikolójiku sira fó sira nia peskiza sira kona-ba ida ne’e ikus mai femenista sira diskorda no buka hatene hodi halo’os no balun mós sira foti hanesan referénsia.
Iha forsa traballu ne’e sosiedade hanoin katak feto labele hala’o servisu todan no barak liu hanesan ho mane bainhira sira mensturasaun no isin rua. Klasse sosiál ne’e hahú mosu bainhira ema hanoin oinsá bele haketak servisu, no mudansa iha biolojikamente, ikus mai iha família ida mane mak tenke iha direitu ba halo monopolizasaun.
Análiza ba parte sira anterior hatudu katak sosiedade uluk liu ba forma morál sosiál no hatur norma sira ne’e la’os tamba sira mak hakarak de’it ka laiha razaun ne’e lae, kondisaun ida mak obriga no tempu eh fatin diferente ho sosiedade ida agora. Bainhira sira hanoin kria norma to’o ohin loron maske balun la kondisiona ona. Maibé ida ne’e sai hanesan koñesimentu no esperénsia ba sistema kapitalizmu no androsentrizmu hodi superioriza nafatin.
Klasse sosiál ne’e akontese tan momentu ne’ebé sosiedade uluk hatur norma sira la hanoin ho komprensivu katak iha futuru mai sei sai kauzalidade, inseguradu, insatisfasaun no nia benefísiu ba klasse ida ne’ebé superior no médiu duké baixa. Aproveita momentu hanesan interpreta la tuir sosiedade ida uluk forma ikus mai mosu klasse superiorizasaun no inferiorizasaun.
Iha ne’e atu dehan labele hanoin fó sala maibé oinsá halo reflesaun ida hodi justifika nia kauzalidade no razaun fundamnetu sira iha tempu liu ba kotuk liu. Esperimentasaun oioin identifika katak sosiedade ida uluk hahú husi matrilineár depois mudansa ba monopolizasaun pratiarkál husi ne’e ema ejize atu iha parentál.
Luta ho Egoista intelektuál
Iha luta ida ita presiza polítika no ideolójia ida ne’ebé klaru, ho ideolójia ida ne’ebé ampla no komunga prinsípiu ida ho konsisten. Organizasaun no movimentu feminista iha Timor-leste barak, maibé infelizmente husi perspetiva esternál barak seidauk deside nia paradigma no pedagójia luta ida ho klaru.
Bainhira luta ida laiha nia paradigma no pedagójia ida klaru sei lori ida sai intelektuál mamuk, teória iha maibé ita ignora, sei hala’o nia prátika ne’ebé sala. Tamba sa egoista intelektuál? haree ba situasaun dinámika hahú luta feto nian iha Europa, Afrika, Amerika no Asia Timor, ne’eba to’o ohin loron kontinua. Maské nune’e luta Femenizmu ho nia karakter no objetivu, no polítika luta diferensa, iha femenista Liberál, Marxis, Radikál, Progresivu no Independente.
Femenista Timor-leste mós aranka luta ba hasoru injustu sosiál, maibé laiha baze ida ne’ebé atu bele fortifika. Barak fiar aan ho intelektuál laiha análiza kondisaun multi-kulturál ne’ebé mak iha Timor-leste nu’udar doutrina ida ba sira. Ignora nia feto maluk no kondisaun real, no mane maluk sira. Ema seidauk iha konsiénsia ba hamate klasse individuá, maibé ho ema ne’ebé iha relasaun emosionál seidauk garante luta ne’e ba oin ho adekuadu.
Luta signifika reziste opresaun no esplorasaun ne’ebé ita diskorda. Luta la’os de’it oinsá atije ita nia objetivu pesoál, luta la’os ita mak manan ba komprimisiu maibé oinsá forma moris ema hotu-hotu nian ne’ebé iha atendimentu tuir nia kondisaun la’os iguál. Iha baze istória hatur iha istória oioin, ideolójia no polítika maibé labele halo assumsaun tomak de’it diferente nasaun diferente kondisaun, kultura emosionál no relasaun sosiál. Timor-leste ne’e Timor-leste nia psikolójia no baze sosiolójia no antropolójia la’os Europa.
Pontu frakeza ne’ebé sai hanesan luta Femenizmu iha Timor-leste mak estilu ida ne’ebé luta ba hanoin dominasaun palku, interese individuál ne’ebé intelektuál, ba hametin nesesidade privadu, forma gramatikál akademika, estilu línguajen no ida ne’ebé presiza liu ezamina mak posizaun la klaru. Maske iha títulu ba luta lo’os iha palavra maibé iha prátika diferente. Tuir lolo’os tenke análiza kondisaun ida ne’ebé ho klasse no iha nia formas kulturál ne’ebé multidimensionál.
Se beibeik laiha seriedade atu komprende kondisaun Timor-leste nian ho baze istória, sosiolójia no antropolójia nian mak iha luta ba kompleta objetivu privadu. La sadere ba teória ida ho klaru hodi direje luta ikus mai la hatene dalan atu ba lo’os ne’ebé. Se hakarak reformasaun sei la tulun sosiedade bainhira tau aan iha luta ho memoria Direitu umanus, luta pragmátiku sira. Ema hotu nia optimisaun mak luta ba harahun sistema ne’ebé dezumanu no hatur sistema foun ho modelu tratamentu tuir kondisaun moris duké iguál.
Se laiha obtivu klaru, métodu di’ak no forma didi’ak estratéjia luta, no ejisténsia organizasaun no movimentu sira sai de’it inteletuál, hodi promove aan ba kolaborasaun klasse. Bainhira sei eskola ko’alia luta, no bainhira serbisu iha organizasaun hanoin projetu. La hanoin feto rurál, vítima sira ne’ebé violada, haluhan nia feto sira seluk iha parte relijiaun, akademiku, arte marsiál no rituál, instituisaun, negosiante, seks worker no seluk tan.
Luta ho pozisaun namlele
Afinál ema hahú inísiu nakonu ho nafsu ka kan ida ne’ebé atu domina nia aan no ema seluk. La’os ida ne’e de’it maibé mós hakarak domina natureza, hodi kria instituisionalizasaun. Moris ne’e kompleksu tebes, tan ne’e ema hanoin oinsá bele luta ba hadau nia liberdade no propriedade sira. Ema hanoin sira iha liberdade no propriedade sira bele halo sira kontente la hanoin saida mak iha propriedade ne’e nia laran sei hamosu klasse esploradu no esploitadu.
Infelizmente kada versaun eh istória sira nakonu ho luta, luta ba moris di’ak no luta lori ema ba forma família, komunidade, sosiedade no nasaun ida até ke ema hanoin kona-ba relasaun globál. Iha luta la’os feto de’it no la’os mós mane de’it, hirak ne’e hotu iha razaun rasik atu luta ho nia interese mak diferente, ida ne’e mak Tomas Hobbes dehan “Homo homini lupus”.
Será ke luta femenizmu iha Timor-leste posizaun namlele? Krusiál tebes atu ita bele diskute assuntu ida ne’e, buat rua ne’ebé ejiste ko’alia assuntu femenizmu iha Organizasaun no Movimentu bele dehan ida lukrutivu no ida non lukritivu. Ejisténsia femenizmu iha Timor-leste barak mak diskusaun, semináriu, workshop no palestra sira to’o de’it iha nivél ida oinsá valoriza feto no mane ho feto iha direitu hanesan, namlele ne’e iha kedas momentu ne’ebé la hanoin hetan oinsá harahun sistema ne’ebé sai kauzalidade.
Kauzalidade lolo’os mak sistema androsentrizmu no kapitalizmu iha mizojinizmu. Se luta femenizmu ida haluhan buat tolu ne’e la kombina hamutuk mak nafatin subordina aan ba iha Familializmu, se lae hakilar beibeik maibé to’o de’it iha rekomendasaun ho asaun ne’ebé pasífiku la konsege muda buat ida, no la konsege konkista luta sei iha tendénsia ba hametin sistema kapitalizmu, tan ita hili dalan dame.
Luta femenista ein kaixa mane sira iha laran hodi internaliza, konsensializa no radikaliza luta ne’e ba oin, lae so iha de’it relasaun emosiál no se mak konsiénsia no komprende teoria ida nia uza liberdade pesoál ko’alia luta femenista. Entaun luta ne’e falla bainhira femenista sira ne’ebé sei eskola hanoin luta maibé iha de’it nivél teoria (Pasivu). Se bainhira forma família, servisu, laiha ona tempu ba mobiliza no kobre feto hotu nia nesesidade ka bareira sira.
Ho ida ne’e mane mak nafatin iha podér atu domina ba patrimóniu eransa sira no kria instituisionaliza iha sosiedade. Sosiedade pratiarkal kontinua buras ba beibeik, sistema feudalizmu mós nafatin manifesta aan husi sistema kapitalizmu nia laran hodi kesi metin feto sira.
Prátika la hatene nia finalidade
Sistema ida sai kauzalidade mak androsentrizmu no kapitalizmu. Organizasaun femenista sira prátika barak maibé la hatene nia harahun sistema saida! Sira nia prátika oinsá muda ema nia mentalidade husi faze ida ba faze seluk, pasivu liu duké radikalizasaun. Afinál prátika ne’e buat ida ne’ebé mak útil atu transforma eh kontra sosiál injustu sira, la’os haree de’it ba nia idade no tipu ida ka rua de’it maibé iha aspeitu ne’e interligadu. Bruyere no Marcondes define kona-ba prátika:
Prática é útil para todas as idades, todos os sexos e para todas as condições sociais; ela nos consola da felicidade do outro, de nossos fracassos, do declínio de nossas formas ou de nossa beleza; ela nos arma contra a pobreza, a velhice, a doença, a morte, contra os ignorantes e as pessoas maliciosas (LA BRUYÈRE apud MARCONDES, 2011, p.15).
Faze seluk ba anota andosentrizmu no kapitalizmu manifesta nia inferiorizasaun ba feto ho maneira fasil liu. Femenista sira hanoin sira iha obrigasaun ba luta/prátika kontra sistema hafoin sosiedade la intende tan inferiorizasaun ne’e avansadu. Ohin loron kapitalizmu ho andosentrizmu kria manipulasaun liu-husi produtu merkadu. Andosentrizmu kria estigmasaun no manifesta nia hakarak hodi fó biban ba kapitalizmu hetan lukru.
Organizasaun no movimentu femenista iha Timor-leste tarde atu haree hetan sistema patriarkál no kapitalizmu dezenvolve aan ho avansadu ona. Maibé sira sei interpreta no komprende iha nivél klassika. Organizasaun sira luta ba eventuál, luta ba projetu no luta ba parecer ka rekomendasaun laiha mudansa estruturál.
Sosiedade andosentrizmu no kapitalizmu halo nia produtu sira no lalaok globalizasaun ida ne’ebé avansadu hodi halo feto sira sai produtu ba merkadu, livre, laiha limitasaun, produtu ne’ebé kapitalista sira produz ne’e tuir kondisaun ema nian, balun sira halo liu husi ema nia kapasidade kompra nian, karik nune’e se ema laiha intensaun atu útilizasaun mak sei hetan stigmasaun sira, katak feto sira la update no laiha mudansa, maka obrigatoriamente tenke sosa produtu sira ba hadi’a aan. Ida ne’e nu’udar mekanizmu ida oinsá bele halo feto no mane ne’e laiha kapasidade finansiál atu faan sira nia forsa hodi hetan valor iha merkadu.
Kontestu Timor-leste luta femenista nian hahú diskusaun akademika la envolve grupu feto sira ne’ebé iha rurál, uza linguajen Osidentál nian oinsá ema bele komprende katak luta/prátika ida ne’e asaun kolektivu ba kombate diskriminasaun no violasaun hasoru feto nian hodi kore korente esploradu sira hodi manan ba liberdade no moris iha propriedade koletivu. Kampaña barak iha mídia uza termus ne’ebé sosiedade la hatene, entaun prátika ida ne’e to’o de’it pasifiku no selebrasaun eventuál.
Elemetu prinsipál sira ne’ebé sai dominiu iha mundu, ne’e klasse sosiál liu-husi produsaun sira. Liu-liu linguajen sira ne’ebé ema uza ho subjetividade ka personalidade sira mak hahoris, kontinua hametin beibeik sistema dez-umanu no privatizasaun ba klasse sira ne’ebé laiha oportunidade ba assesu ka hetan valorizasaun husi nia sobrania rasik. Tan rekursu sira husi natureza nian fornesementu na’in ba modu produsaun sira akumula hotu ba nia interese.
Movimentu femenista balun fali mós preokupa liu ba iha Teória, entaun forma nia prátika ne’ebé pasivu. Se prátika pasivu signifika diresaun nakdoko, bainhira kondisaun ekonómia aperta hili dalan ba submete aan halo kolaborasaun ho idea iliberal sira. Luta la hatene nia finalidade mak sei husik luta hirak ne’e hanesan memoria (ego intelektuál).
Funsaun luta la konsisten kondisaun familiar obriga, ein prinsípiu lakon ho morál koletivu mak nia narasaun luta la to’o iha testu lolo’os. Narasaun ihna testu lalo’os ona mak sei husik le’et de’it, maské kontestu ne’e grave. Bainhira funsaun luta ne’e laiha finalidade mak envolvimentu luta iha movimentu femenista sei to’o de’it iha organiza palku, promove aan, estilu liguajen akademika, no kontra issue ne’ebé temporária sira hodi haluhan nia essénsia. Hanesan saida mak ema Anarkizmu individualista ida akresenta katak ” Ha’u la serbisu ba ideia ida, maibé ha’u serbisu ba ha’u nia-an rasik, (Max Stirner, 1806-1856).”
Lakon ona luta ida, nia essénsia mak iha tendénsia ba nega rasik nia natureza ba luta. Iha sosiedade luta femenista mai ho nia narrativa oioin. Argumentativu tenke kompresivu, krítiku no halo análiza tuir fenomena ne’ebé integradu. Femenista sira nia prátika iha Timor-leste ho oklu universalizmu, liberdade expressaun la’os hatudu luta femenista ne’ebé envolve feto pobreza no rurál sira, mobiliza, kaderniza no dudu luta ne’e ba oin hodi kee sai nia abut lolo’os husi sistema kapitalizmu no patriarkál. Se lae sei sai perigozu liu iha luta/prátika iha nia kontradisaun bele hamosu diskriminasaun no prátika injustu (Rasiál intelektuál).
Discussion about this post