SEI konvoka Enkontru dahuluk ho liña Referal sira iha tinan ne’e, hodi update fila fali kona-ba servisu no programa ne’ebé mak durante ne’e Rede Referal sira halo ona ba vitima sira ne’ebé mak durante ne’e hasoru violensia bajeia ba jeneru.
Nune’e tuir Secretario Estado ba Igualidade SEI Sra. Elvina Sousa Carvalho hateten realidade kazu akontese barak husi tenpu ba tenpu no numeru mós aumenta tanba ne’e presiza iha lei atu kondena para bele hetan asistensia, no bainhira numeru kazu aumenta nafatin ne’e signifika katak fó responsabilidade ba Ita atu atu bele hala’o servisu no kanar ne’ebé mak di’ak liutan.
Nia salienta tan esforsu ne’ebé mak durante ne’e halo mak ikus liu ekipa halo ona advokasia ne’ebé forti oituan hodi ba hasoru Ministru Justisa hodi ho seriedade atu haree ba lei kontra violensia domestika ne’ebé presiza halo revizaun ba lei ne’e rasik, no ba tenpu naruk Sekretariu Estadu sesante nomos eskipa ne’ebé durante la’o hanesan TAF Nabilan, husi menbru Rede Referal sira ne’ebé mak hamutuk ho SEI haree ba lei ne’e la konsege.
“Maibé ha’u bele hateten ba Ita boot sira katak iha inisiu do ano iha ona diskusaun ho exselensia Sr. Ministro Justisa no nia mós espresa nia seriedade atu bele hakat ba revizaun ida ne’e, nune’e diskusaun ba draf ha’u bele dehan konklui ona hein de’it atu reajenda oinsá atu bele haree ba redasaun bele hakat ba konsellu Ministru hodi halo revizaun ba lei kontra violensia domestika”
Elvina esplika tan sei iha asuntu sira seluk ne’ebé durante ne’e toka bebeik ba Rede Referal nian kona-ba sertidaun oan inkobnitu no sira seluk ida ne’e sei iha prosesu diskusaun, maibé atu hateten de’it husu justisa ne’ebé fó opiniaun di’ak tebes kona-ba esforsu hotu ne’ebé durante ne’e Ministerio halo hela para hodi asegura kona-ba prosesu rejistu ba labarik ne’ebé ikobnitu ka labarik ho Pai Descunesido ida ne’e la’o hela, Nia hateten bainhira hala’o enkontru hamutuk ho Rede Referal sira, iha Salaun Maria Gorete SEI Terca Feira ne’e.
“Ha’u hanoin husi parte justisa mós halo hela sira-nia servisu hotu-hotu halo nia servisu tanba ne’e atu hateten de’it uza oportunidade ne’e atu fó apresiasaun klean ba ita-boot sira-nia servisu tomak ne’ebé halo, no aproveita enkotru ne’e dahuluk ne’e para bele tau hanoin hamutuk iha problema ruma ko’alia nune’e bele buka solusaun, tanba ne’e ita-nia servisu neduni ita iha obrigasaun halo servisu ne’ebé fó husi lei kontra violensia domestika ba ita”.
Entretantu tuir Diretora Diresaun Nas. Politika Igualidade Jeneru DNPGI Sra. Celeste Ramos Martins Gonçalves haktuir, iha sorumutu ne’ebé embora iha tinan 2025 ida ne’e primeira ves, maibé enkontru ne’e la’os foin mak akontese mais kada tinan Sekretariu Estadu Igualidade liuhusi diresaun nasional politika igualidade jeneru sempre halibur entidades tomak ba implementador sira ne’ebé durante ne’e fó biban no apoiu tomak liuliu oinsá salva vida sobrevivente sira, Hateten Nia.
Diretora ne’e esplika iha enkontru prinsipál ida ne’e, atu haree liuliu kona-ba intervensaun saida mak ita halo ona ba vitima sira, no durante ne’e ta fó ona apoiu ba vitima sira ne’ebé durante ne’e hasoru violensia nune’e rede referal ne’ebé durante ne’e hotu-hotu fó nia asistensia make hanesan Fokupers, Fundasaun Alola, Alfela, Pradet no parte parseria sira ne’ebé durante ne’e fó asistensia ba vitima sira, Haktuir Celeste.
“Ami mós sempre konvida Ministerio Público maibé kestaun tenpu ne’ebé sira labele marka prejensa iha momentu ne’e, maibé husi parte defensoria ne’ebé mak durante ne’e fó sira-nia defesa tomak ba ita-nia vitima sira entaun ne’e hanesan okajiaun ida ba ita, tanba ne’e ba minutas ne’ebé mak iha parte entidades sira bele haree hamutuk no ita bele hatoman Aan hodi aplika no bele divulga”
Diretora ne’e esplika iha enkontru ne’ebé hamutuk ho Rede Referal liuliu Insida no Deoseje ne’ebé dadaun ne’e hamrik makas atu apoiu ba vitima sira liuliu ba feto sira ne’ebé sai vitma iha asaun trafiku umanu nian, no husi parte edukasaun nian mak liga ho politika edukasaun hodi haree kona-ba oinsá Politika Fila Hikas ba Eskola no husi politika refere adekuadu ba aluna sira kalae, no oinsá intervensaun ba politika governo husi Ministerio Educação.
” Edukasaun Politika Fila Hikas ba Eskola iha prekupasaun oituan mak dalaruma iha intervensaun husi familia ne’ebé dalaruma ladun fó espasu ba estudante sira hodi fila hikas fali ba eskola, tanba ho kondisaun ne’ebé sosiedade la simu ho hanoin ida katak, moe iha familia rasik kestaun sira ne’e ita presiza haree fali”
Arlindo Rui Nunes & Maria de Rosa
Discussion about this post