Saturday, May 10, 2025
Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz
Advertisement
  • Varanda
    • Vizaun & Misaun
  • Se Mak Ami
  • Notisia
    • Atualidade
    • Feature News
  • GenderEquality
  • Desportu
  • Opiniaun
  • Artista
  • Foto
  • Programa Radio & Orariu
No Result
View All Result
Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz
  • Varanda
    • Vizaun & Misaun
  • Se Mak Ami
  • Notisia
    • Atualidade
    • Feature News
  • GenderEquality
  • Desportu
  • Opiniaun
  • Artista
  • Foto
  • Programa Radio & Orariu
No Result
View All Result
Radio Liberdade Dili - FM 95.8 Mhz
No Result
View All Result
Home Notisia

THE RULER IN TIMOR-LESTE A PRESSURA, MORALIS DAMNUM, SPIRITUS UKUN-AN NON HABET VALOREM

Eva Florentina by Eva Florentina
October 29, 2024
in Notisia
0
𝐓𝐄𝐁𝐄𝐒 𝐊𝐀 𝐒𝐎𝐋𝐈𝐃𝐀𝐑𝐈𝐄𝐃𝐀𝐃𝐄 𝐍𝐄’𝐄 𝐊𝐑𝐈𝐌É, 𝐊𝐎𝐍𝐓𝐑𝐀 𝐒𝐀𝐈𝐃𝐀, 𝐎𝐅𝐄𝐍𝐃𝐄 𝐁𝐀 𝐒É?
62
SHARES
248
VIEWS
Share on FacebookShare on TwitterShare on Whatsapp

Maunelson AmaY

Estadu nu’udar abordajen koletivu ida entre ema, teritoriál no soberania. Timor-Leste moris ho nia istória, sosilojia, antropolojia, ekonomia-polítika no ideolojia nu’udar kondisaun objetiva ida obrigatória, nu’udar estadu soberania ida iha mundu internasionál no adota sistema estadu direitu demokrátiku. Timor-Leste rasik moris nu’udar ekonómia komunál antes tinan hirak liu ba kotuk. Moris armonia, laiha konflitu tanba ema-nia moris fiar iha morál lokál [kostumeriál].

Evolusaun sosiedade Timor-Leste ne’e ba oin, hetan kolonializasaun sira husi Europa ba Timór. Antes sira mai, iha mós negósiu merkantinizmu la’o ho nasaun seluk [uza valor de troca] entre país sira; Áfrika, Amérika Latina inklui Azia rasik. Interese kolonialista sira mai ho objetivu 3 tuir saida mak eleboradór nia komprensaun no análize ba istória Timór-portugés; Primeiru, buka rekursu naturál sira. Segundu, interese merkadoria  no terseiru lori relijiaun moderna tuir kultura Romano. Sira utiliza relijiaun hodi hanorin ema, au mezmu tempu infiltra mós ema-nia hanoin labele haree hetan esplorasaun ne’ebé mak sira seluk halo husi kotuk (patet vetus furtum). Ida-ne’e nu’udar presaun ka lae? Sim, presaun lubuk ida ke uza umanu sai hanesan instrumentu ida hodi halo servisu no sai atan, nune’e mós sira servisu hamutuk ho liurai (feudál) oinsá bele akumula bem moveis no imoveis sira. Presaun psiko-sosiál maka’as, opresór uza podér hodi dezvaloriza timoroan (maubere no buibere) la vale iha sira-nia matan (Cf. Thomas Hobbes, “Homo homini lupus”).

Ema moris hanesan umanu ne’ebé laiha morál ba nia maluk tan de’it interese podér ekonómia sira-nian, akumula rendimentu sira tomak hosi esplorasaun ba ema no riku-soin país sira-nian ne’ebé seidauk iha makina de produsaun (tertius mundus). Aktu imorál hirak-ne’e hotu mai hosi kondisaun objetiva ne’ebé dudu sujeitu nia koñesimentu (conscientia) hodi kria organizasaun no movimentu hodi luta kontra opresór sira (vita magnus labor est contra impios).

La’ós de’it iha Timór mak luta kona-ba hahalok kolonialista sira-nian, maibé iha nasaun sira seluk hanesan Moçambique, São Tomé e Princípe no seluk tan, mós luta hasoru atitude opresór sira-nian (colonialismi pugnare), tan de’it hakarak hetan nia auto-determinasaun. Luta sira-ne’e mak influénsia ba polítika nasionál kolonialista Portugál nian, hodi hamosu revolusaun Ai-funan (Revolução dos Cravos) iha 1974, hodi fó opsaun ba nasaun kolonializadu sira atu integra ka independénsia (libertatem). Hahú hosi ne’ebá kedas Polítiku nasionál sira komesa buka-malu hodi forma estrutura nasaun nian. Iha mós tendénsia polítika interna balun hakarak integra ba Indonézia no sorin seluk hakarak independénsia, nune’e unilateralmente FRETILIN ofisialmente deklara ita-nia independénsia iha loron-28, fulan-novembru, 1975 iha Merkadu Lama (CCD).

Iha loron-7 fulan-dezembru 1975, Indonézia ilegalmente tama daudaun mai Timor hodi invade ka halo okupasaun ba Timor-Leste (illegalis regimen), liuhosi prosesu naruk halo ema barak mak lakon vida, hetan torturasaun,violasaun no seluk tan durante tinan-24 nia laran, hafoin Timor-Leste konsege restaura hikas nia independénsia iha loron-20 fulan-maiu, 2002. Iha luta nia laran kontra invazór ne’e, organiza husi frente tolu, istorikalmente mak Frente Armada, Diplomata no Klandestina mai ho prinsípiu ida “Mate ka moris ukun rasik-an”. Nune’e mós iha baze apoiu balun hosi estudante sira hodi reorganiza malu iha vila-laran halo demonstrasaun iha nasionál no mós internasinál, hanesan iha Indonézia ne’ebé reziste hasoru rejime invazór ninian. Até iha 1999 Timor-Leste liu-husi konsulta populár (referendum no otonomi), no Timor-Leste konsege konkista duni vizaun no missaun ne’ebé mak Polítiku nasionál sira dezeña´”Terra livre e Povo livre’”. 

Kontestu liberdade iha era modernizasaun, influénsia ema barak ho karatér liberalizmu, hanoin ho direitu privadu oinsá lidera-an ho podér ekonómia,polítika no inteletuál hodi kria enfaze ba kompétisaun iha merkadu livre. Fó esperansa boot ba ita atu haree sentidu hosi luta ba ukun rasik-an no ezisténsia nasaun RDTL ida-ne’e. Iha mahusuk sira ligadu ho saida mak mensiona iha leten: Tanba sa estadu ida-ne’e iha hela presaun nia laran sukat ho saida?, Oinsá ita komprende no análize ho rasionalidade ba esénsia lakon morál?, Saida mak book ita-nia hanoin ho posizaun ida hodi dezakredita  ukun rasik-an laiha valór? Tanba sá mak povu ida-ne’e luta? Será ke vontade luta ne’e hetan influénsia hosi polítika nasionál, ideolojia no valór sosiál? Oinsá mak ema Timor oan hakarak ukun rasik-an? Impaktu pozitiva hosi saida mak fó esperansa ba vontade populár?  Esperimenta no halo komparativu lideransa pasadu no prezente nia espetativa iha sistema governasaun? 

Iha afirmasaun sira hotu mosu nu’udar asaun krítiku ida mais fundamentu liu ho rasionalidade maske laiha peskiza sientífiku ida ho sistematiku sosiál maibé nu’udar peskiza non partisipatóriu ida oinsá bele haree mudansa ba dezenvolvimentu liga ho espetativa ideál ida hahú hosi planu ba kria sistema adminitrativa foun iha estadu ida-ne’e nia laran.

Iha prosessu luta ba libertasaun nasionál ema hotu nia espetativa mak ukun-an, ita moris iha liberdade nia laran, paz no estabilidade ho dezenvolvimentu ida-ne’ebé mak lori satisfasaun tuir nesesidade populasaun nian. Períodu kolonializmu no invazór nia laran ema moris ho kondisaun ida dezumanu, ho biban ida-ne’e lori vontade populár hodi reziste hasoru rejime ne’ebé mal-trata hosi estadu kolonista no invazór sira.

Situasaun ida dífisil moris iha tempu pasadu, maibé povu maubere nunka lakon esperansa ba luta, iha devér morál mak tenke hakotu korrente esplorasaun no opresaun hosi nasaun jigante sira. Hafoin manan ba liberdade no direitu absolutu, iha nasaun ida-ne’e povu nafatin terus, grupu ki’ik-oan ida mak bokur ba beibeik iha estadu de direitu demokrátiku ida-ne’e. Saida mak ita tenke hanoin hodi muda ema-nia hanoin hodi kontra rejime foun ida-ne’e? Inteletuál orgániku sira tenke hanoin ona no dezenvolve ona ideolojia ida-ne’ebé mak foun, hamriik independente hodi mobiliza masa populár kontra rejime neo-kolonializmu no neo-imperalizmu.

Ita presiza re-organiza filafali povu ida-ne’e, tanba ita-nia observasaun no saida mak ita sente iha kondisaun ida ohin-loron, setór interesadu sira hakdasak maski kada tinan-tinan aloka OGE ba setór produtiva sira, maibé ho pursentu ne’ebé mak ki’ik liu kompara ho administrasaun nian. Nasaun ida-ne’e atu sai oinsá karik iha setór importante sira ita la halo investimentu ho di’ak? No ne’e sei lori todan boot ida ba jerasaun sira tuir mai. Setór prioridade sira hanesan Edukasaun, Saúde, Agrikultura, Ekonómia no nesesidade báziku sira iha 2024 ida-ne’e falla totál, nune’e mós ho infraestrutura balun ke la to’o iha baze hodi povu ne’e bele sente loloos dezenvolvimentu asesivel no apropriadu ba sira-nia nesesidade.

Iha fulan-juñu to’o mai iha setembru-2024, ida-ne’e povu barak ne’ebé mak hela iha sidade Dili hetan eviksaun, persegisaun,violasaun direitu umanu, lakon hela-fatin, edukasaun, saúde, alimentár, partisipasaun sidade nst, maibé la’os de’it iha Sidade, mas akontese mós to’o iha baze. Tan de’it estadu hasai dekretu lei sira, maske la kondisiona hodi povu sira-ne’e (sosiolojikamente) no hodi dudu povu ida-ne’e ba ninin. Em nome dezenvolvimentu sidade no lei sira hodi hanehan povu ida ne’e (iniquum statutum, quod applicata reprimentibus ratio in popularis regulae legis).

Durante tinan-22 nia laran  ukun-an, hahú 2002 mai to’o iha 2006 halo konstrusaun ba estadu ida-ne’e nia administrativa, edifísiu sira, infra-estrutura (estrada) ho setór sira seluk utiliza Orsamentu estadu tranzisaun nian (donor hosi komunidade internasionál), hafoin iha 2007 mak utiliza fundu petroliféru nian hodi halo dezenvolvimentu. Osan hirak-ne’ebé mak foti hosi fundu petroliféru mak kontinua halo estrada, edifísiu sira, aeroportu, portu, eletrisidade no bee-moos sira maibé gastus ho montante ida ke boot demais. Rezultadu hosi 2007 mai to’o 2024 gastu ona 23 billiaun, povu nafatin halerik ba nesesidade sira-ne’ebé mak tuir loloos estadu ida-ne’e iha nia morál no responsabilidade atu halo maibé osan nia montante mak 23 billiaun, nia rezultadu kompara ho osan refere menus liu, entaun ita atu dehan sé mak han osan hirak-ne’e?

 Husi parte sira iha anteriór ne’e atu indika ba ita katak, daudaun ne’e ema-barak moris iha sofrimentu nia laran liu-liu iha area rurál sira eh baze sira, enkuantu iha nasionál grupu elite ekonómia no polítika sira nafatin riku ba beibeik. Iha komparasaun ida-ne’e atu hateten ba ita katak estadu ida-ne’e sai devedór hodi fó todan-boot ida ba jerasaun sira-ne’ebé sei hakat atu lidera iha  períodu hirak tuir mai. Iha 2025 ida-ne’e sira komesa aloka orsamentu ho totál 2.18 billiaun maibé sei iha hela diskusaun nia laran. Haree didia’ak hanesan mensiona iha leten Timor-Leste nia orsamentu iha banku mundiál hela uito’an ona, nunee governu eh estadu daudaun ne’e deve tan osan  milliaun-16, no orsamentu lubuk mak seidauk selu, até debe sira iha ospitál Malázia, Singapura no Indonézia liu ona milliaun-20.

Se halo analiza ida ba hakerek anteriór, halo ita atu haree hamutuk ba polítiku nasionál sira-ne’ebé mak deze`na terra livre povu livre ne’e tebes akontese duni ka lae? Pergunta ida-ne’e sai de’it hanesan reflesaun ida sidadaun hotu, oinsá bele interpreta problema sosiál ida ho koerénsia tuir versaun kontestual. Fila fali ba iha pergunta ne’e atu dehan ita manan ona ukun aan mais ita la manán sistema feudalizmu no sistema foun sira balun moris fila fali hosi rejime sira uluk ne’e mak hanesan sistema neo-liberalizmu, neo-kolonializmu no mós neo-imperalizmu. Ida-ne’e nu’udar ordem foun ida hodi harahun ema-nia relasaun sosiál, modifika ema-nia pensamentu rasionál ba irasionál ho teknolójia tan de’it hakarak esplora mundu ida-ne’e ba interese.

Laiha esperansa ona ba terra livre no povu livre, tanba esperansa la’ós hakerek iha liafuan mamuk de’it hodi konsolla ema-nia simpatia, ho loloos tenke investe iha setór polítika ida-ne’ebé iha impaktu pozitivu (ineptias verbi promissionis). Realidade ida-ne’e ita haree asuntu sira hanesan justisa ida, saúde ida, edukasaun ida, agrikultura ida, merkadu ida no seluk tan, ida-ne’e ohin-loron lakon tanba ba impaktu polítika restruturasaun globál (democratia moderna).

 Nasaun ne’e moris nu’udar tiha merkadu livre maibé laiha produtu natoon ba kompete sai fali nu’udar atan (epes est bonum servum esse) ka bele dehan prostituta komersializaun no negósiu iha merkadu global. Entaun fó espasu ba nasaun jigante sira mai halo investimentu iha Timor-leste hodi nune’e hodi halo rai ida-ne’e la livre no nia ema sira mós sai atan ba beibeik liuhosi polítika neo-liberál sira-nian (natura clamat,quia nulla est a raptoribus salus).

Estadu ida-ne’e loloos tenke jere hosi estadu (setór públiku), hodi labele fó oportunidade di’ak de’it ba privadu sira (entreoreneurial state), eh se estadu ne’e hanoin di’ak tansa mak la kria setór kooperativa hodi bele halo jestaun ho fasil liu ba (bonum commune), distribui ba munisípiu to’o iha area rurál sira, para labele dependénsia liu ba nasaun importadór sira. Polítika ida atu di’ak estadu tenke uza nia kompeténsia atu bele halo monopóliu ba setór sira hotu nune’e bele halo distribuisaun, la’ós husik leet de’it  ba individuál atu investe maibé laiha kontrolu másimu hosi estadu, laiha kapasidade natoon hodi hasai regulamentu eh aponta iha polítika mak sei lakon ba esperansa rai ida-ne’e nian (posteritas claudit debitum veteris ioci).

Nota: Hakerek ne’e nu’udar opiniaun públiku, argumentu, analiza, lójika, istória, komparativu no kontestuál (non-participationis observatione).

Previous Post

Oxfam TL ho ATJL halo ona reflesaun ba Atividade Media Tour no Kontinua Servisu Hamutuk

Next Post

FORUM NASIONAL EDITORIAL BALIBO FIVE BA DALARUA

Eva Florentina

Eva Florentina

Related Posts

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu
Notisia

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu

April 1, 2025
Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV
Notisia

Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV

March 26, 2025
SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ
Notisia

SEI Lidera KIM, Atu Haree ba Planu Asaun Nasional Hodi Luta ba VBJ

March 24, 2025
AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika
Notisia

AJTL ho Oxfam lansa Boletin Media Tour kona-ba Mudansa Klimátika

March 20, 2025
SEI  Enkontru Dahuluk ho Rede Referal Sira
Notisia

SEI  Enkontru Dahuluk ho Rede Referal Sira

March 18, 2025
SEI no Institute of Business IOB Hala’o Dialogu Kona-ba Prevensaun Violénsia Hasoru Jéneru
Notisia

SEI no Institute of Business IOB Hala’o Dialogu Kona-ba Prevensaun Violénsia Hasoru Jéneru

March 14, 2025
Next Post
FORUM NASIONAL EDITORIAL BALIBO FIVE BA DALARUA

FORUM NASIONAL EDITORIAL BALIBO FIVE BA DALARUA

Discussion about this post

Your browser does not support the audio element.
Fans na'in: mak rona hela
Loading ...
Winamp, iTunes Windows Media Player Real Player QuickTime Stream Proxy

POPULAR

  • DALIA SOARES PEREIRA FINALISTA CS-UNTL, HARÍ RASIK NIA MÉDIA

    DALIA SOARES PEREIRA FINALISTA CS-UNTL, HARÍ RASIK NIA MÉDIA

    1266 shares
    Share 506 Tweet 317
  • SERVISU VOLUNTÁRIU TINAN 13 IKUS MAI MARIA (EMI) HETAN KONFIANSA  SAI JESTORA IHA RÁDIO KOMUNIDADE RAIHUSAR

    399 shares
    Share 160 Tweet 100
  • Hasa’e Folin Tarifa DNTT Prende Ona Bís Haat

    386 shares
    Share 154 Tweet 97
  • Hetan Oportunidade ba Austrália Abel Susesu Hola Rai no Halo Uma ba Inan Aman.

    363 shares
    Share 145 Tweet 91
  • UNTL Nia Departemente Komunikasaun Sosiál: Dezafiu no Ninia Problema Sira

    322 shares
    Share 129 Tweet 81

KONTAKTU AMI

Avenida Hudi Laran, Usindo
Dili, Timor-Leste

Recent News

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu

Luta Femenizmu, Entre, Egoismu

April 1, 2025
Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV

Selebra Existensia Aportil IP ba dala 22, Funsionariu Halo Doasaun Ran hodi Ajuda Pasiente iha HNGV

March 26, 2025
  • About
  • Advertise
  • Privacy & Policy
  • Contact

© 2021 Radio Liberdade Dili - Powered by FMDC & Hosted by Kalohan.NET

No Result
View All Result
  • Varanda
    • Vizaun & Misaun
  • Se Mak Ami
  • Notisia
    • Atualidade
    • Feature News
  • Gender
  • Desportu
  • Opiniaun
  • Artista
  • Foto
  • Programa Radio & Orariu

© 2021 Radio Liberdade Dili - Powered by FMDC & Hosted by Kalohan.NET